Tunguski narodi

Tunguski ili tungusko-mandžurski narodi, narodi su koji govore tunguskim jezicima. Nastanjeni su na području Istočnog Sibira i prihvaćeni su kao posebna grupa, odvojena od mongolskih i turkijskih naroda. Prvi evropski opis tunguskih naroda dao je holandski trgovac i putnik Isak Masa 1612. godine.^[1]

Etimologija

Riječ Tunguz vodi porijeklo od riječi donki, što na tunguskom znači „čovjek”.^[2] Postoji mišljenje da riječ nastala od tunguskog naziv za svinju, tungus.^[2] Neki naučnici misle da je naziv nastao od kineske riječi Dunhu (東胡, „istočni varvari”).^[3] Ova „moguća sličnost u savremenom izgovoru vodi do široko rasprostranjene pretpostavke da su Istočni Hu bili Tunguzi u jeziku. Međutim, postoji mala osnova za ovu teoriju”.^[4]

Lokacija

Najveći tungusko-mandžurski narod su Mandžurci, kojih ima oko 10 miliona. Porijeklom su iz Mandžurije, koja se danas nalazi na sjeveroistoku Kine, ali nakon osvajanja Kine u 17. vijeku, bili su skoro potpuno asimilovani u Han Kineze. Proces se naročito ubrzao tokom 20. vijeka. Sibo narod je podgrupa Mandžuraca.

Evenki žive u Evenškoj autonomnoj oblasti u Rusiji. Udegejci su narod koji živi u Primorskoj i Habarovskoj Pokrajini, takođe u Rusiji.

Narodi

Tunguski narodi se prema jeziku kojim govore najčešće grupišu u severnu (tungusku) i južnu (mandžursku) grupu, a južni se dalje dele na jugozapadnu i jugoistočnu podgrupu.

Severni (tunguski) narodi
- Eveni (Lamuti)
- Evenki (Tunguzi)
- Oročoni (Oročeni)
- Negidalci
Južni (mandžurski) narodi
- Jugoistočni
  - Nanajci
  - Ulči
  - Oroci (Orok, Oroki)
  - Udegejci
  - Oroči
- Jugozapadni
  - Mandžurci
  - Sibo (Siboanci, Sibinci)

Reference

^ Lach, Donald F.; Kley, Edwin J. Van (1. 12. 1998). Asia in the Making of Europe, Volume III: A Century of Advance. Book 4: East Asia. University of Chicago Press. str. 1757. ISBN 978-0-226-46769-6.
^ ^a ^b Müller, Max (1855). The Languages of the Seat of War in the East: With a Survey of the Three Families of Language, Semitic, Arian, and Turanian : with an Appendix on the Missionary Alphabet ; [with an Ethnogr. Map]. Williams and Norgate. str. 95.
^ Czaplicka, Marie Antoinette (1999). The Collected Works of M.A. Czaplicka. Psychology Press. str. 88. ISBN 978-0-7007-1001-0.
^ Pulleyblank 1983, str. 452

Literatura

Lach, Donald F.; Kley, Edwin J. Van (1. 12. 1998). Asia in the Making of Europe, Volume III: A Century of Advance. Book 4: East Asia. University of Chicago Press. str. 1757. ISBN 978-0-226-46769-6.

[1] Lach, Donald F.; Kley, Edwin J. Van (1. 12. 1998). Asia in the Making of Europe, Volume III: A Century of Advance. Book 4: East Asia. University of Chicago Press. str. 1757. ISBN 978-0-226-46769-6.

[Muller-2] Müller, Max (1855). The Languages of the Seat of War in the East: With a Survey of the Three Families of Language, Semitic, Arian, and Turanian : with an Appendix on the Missionary Alphabet ; [with an Ethnogr. Map]. Williams and Norgate. str. 95.

[3] Czaplicka, Marie Antoinette (1999). The Collected Works of M.A. Czaplicka. Psychology Press. str. 88. ISBN 978-0-7007-1001-0.

[4] Pulleyblank 1983, str. 452

[1]

[2]

[3]

[4]