Pređi na sadržaj

Uglješa Bogunović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Uglješa Bogunović
Lični podaci
Puno imeUglješa Bogunović
Datum rođenja(1922-10-22)22. oktobar 1922.
Mesto rođenjaTeslić, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti27. april 1994.(1994-04-27) (71 god.)
Mesto smrtiBeograd, SRJ
NacionalnostSrbin
ObrazovanjeArhitektonski fakultet u Beogradu
Zanimanjearhitekta
Porodica
SupružnikMilica Ribnikar
DecaSlobodan Bogunović
RoditeljiPetar Bogunović
Danica Budisavljević

Uglješa Bogunović (Teslić, 22. oktobar 1922Beograd, 27. april 1994) bio je srpski arhitekta, jedan od najistaknutijih u Beogradu i čitavoj državi.[1]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1922. godine u Tesliću, njegov otac bio je učitelj Petar Bogunović, majka Danica Budisavljević a deda učitelj i učesnik Prvog svetskog rata, Miloš Bogunović. Uglješina braća i sestre bili su Marija, Koviljka i Nedeljko.

Bio je oženjen srpskom vajarkom Milicom Ribnikar, sa kojom je imao sina Slobodana Bogunovića, slobodnog umetnika, filozofa, leksikografa i teoretičara arhitekture.[2]

Karijera

[uredi | uredi izvor]

Bogunović je završio Arhitektonski fakultet u Beogradu u prvoj generaciji studenata posle Drugog svetskog rata.[3]

Jedno od njegovih najpoznatijih dela, u saradnji sa arhitektama Slobodanom Janjićem i Milanom Kostićem, je TV toranj na Avali koji je srušen u NATO bombardovanju Jugoslavije.[4] Njegovi drugi radovi uključuju rekonstrukciju Skadarske ulice šezdesetih godina[5][6] i Jugoslovenskog paviljona na Svetskom sajmu u San Francisku 1964. godine.[7] Ostali radovi koje je izradio Bogunović su zgrada RTS-a na Košutnjaku, stadion Tašmajdan, zgrada „Politike” i drugi.[3]

Bogunovićev rad je uvršten u emisiju Ka konkretnoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, 1948–1980 na njujorškoj MoMA izložbi 2016. godine.[8][9]

Preminuo je 27. aprila 1994. godine u Beogradu, a sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Serbia in the World”. 2000. 
  2. ^ Jugoslovenska umetnost XX veka: Srpska arhitektura, 1900-1970 [Yugoslav Art of the 20th Century: Serbian Architecture, 1900-1970] (na jeziku: bošnjački). Museum of Contemporary Art, Belgrade. 1972. str. 130. OCLC 46321451. 
  3. ^ a b Moderna arhitektura u Srbiji: Uglješa Bogunović rts.rs 19. 9. 2017.
  4. ^ Krivokapić, Boris (2019). „The Nato Bombing Of Yugoslavia (1999) 20 Years Later – The Problems Of Legality, Legitimacy And Consequences”. Ur.: Vuković, Nebojša. David Vs. Goliath: NATO War Against Yugoslavia and Its Implications. Institute of International Politics and Economics. str. 466. ISBN 978-86-7067-261-1. 
  5. ^ Beard, Danijela Š.; Rasmussen, Ljerka V. (jun 2020). Made in Yugoslavia: Studies in Popular Music. Routledge. ISBN 9781315452319. 
  6. ^ Janićijević, Jovan (1998). The Cultural Treasury of Serbia (na jeziku: engleski). IDEA. ISBN 978-86-7547-039-7. 
  7. ^ Joint Translation Service (8. 10. 1964). „Summary of the Yugoslav Press”. 
  8. ^ „Valentin Jeck, Uglješa Bogunović, Slobodan Janjić, Milan Krstić. Avala TV Tower, Mount Avala, Belgrade, Serbia (Exterior view, 2016). 2016 | MoMA”. The Museum of Modern Art (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-07-13. 
  9. ^ James, Brian (2019). „Exhibition Review: Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980, Museum of Modern Art, New York, USA”. Design and Culture. 11: 142—144. S2CID 197757239. doi:10.1080/17547075.2019.1558969.