Pređi na sadržaj

Uralski narodi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Područja nastanjena uralskim narodima

Uralski narodi su narodi koji govore uralske jezike. Uglavnom su nastanjeni na severu Azije i Evrope, kao i u srednjoj i istočnoj Evropi. Dele se na dve grane:

Samojedi se dele na dve grane 1) Severne Samojede: Nenci, Enci i Nganasani i 2) Južne Samojede: Selkupi i izumrli Sajanski Samojedi. Ugro-finci se prema tradicionalnoj podeli dele na dve grane: 1) Ugarsku, koja uključuje a) Obske Ugare: Manse i Hante i b) Mađare. 2) Drugu granu čine finski narodi koji se dele na 4 podgrupe: a) Laponce, b) Baltičke Fince: Finci, Kareli, Ižori, Vepsi, Voti, Estonci i Livonci, v) Povolške Fince: Mordvini (dve podgrupe su Mokšani i Erzjani) i Marijci i g) Permjačke Fince: Udmurti i Komi (Komi-Zirjani i Komi-Permjaci).[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The Cambridge History of Early Inner Asia, p. 230