Уљашица

Uljašica
Status ugroženosti
	; Najmanje ugrožen (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Tip:	Chordata
Klasa:	Aves
(nerangirano):	Cypselomorphae
Red:	Caprimulgiformes
Porodica:	Steatornithidae; Bonaparte, 1842
Rod:	Steatornis; Humboldt, 1814
Vrsta:	S. caripensis
Binomno ime
	Steatornis caripensis; Humboldt, 1817

Uljašica, ponekad zvana i uljana ptica, uljoptica ili guačaro (lat. Steatornis caripensis), jedini je pripadnik porodice Steatornithidae i podreda Steatornithes. U srodstvu je sa velikom grupom legnjeva, ali je toliko posebna po anatomiji, ekologiji i ponašanju da je svrstana u zasebnu porodicu. Nedavna istraživanja predlažu da se svrsta čak u zaseban red (koji još nema naziva).^[2]

Opis

Uljašica je ptica dužine oko 50 centimetara, krila dužine oko 91 centimetar, širokog repa, malenih nogu i snažnog kljuna koji izgleda kao jastrebov. Perje je smeđe boje sa belim pegama koje su najveće na pokrovnom i sekundarnom letnom perju. Mužjak je neznatno tamniji od ženke.

Ova noćna vrsta je jedinstvena jer je jedina noćna ptica koja se hrani voćem i jer je to voće uljanih palmi. Prosečna masa joj je 380 do 430 grama, ali ptići mogu biti i upola teži. Gnezdi se na "policama" u pećinama u velikim kolonijama sa više od 50 parova i gradi gnezdo od ispovraćanog semenja voća kojeg jede, pa ono svake godine raste i dobija oblik korneta. Meštani na Trinidadu ih zbog buke koju dižu u pećini nazivaju „diablotin” („maleni vrag”).^[3] Drugi način oglašavanja je krckanje koje služi za eholokaciju. Ipak, ona nije tako dobro razvijena kao što je slepih miševa.

Aleksandar fon Humbolt je prvi proučavao ove ptice i dao im naučni naziv. Caripensis znači „sa Karipea”, a Steatornis „debela ptica”, što se odnosi na debljinu ptića.

Razmnožavanje

Polaže 2 do 4 jaja u intervalima od tri ili više dana, ali je jednom zabeležen i interval od devet dana. Ptiće oba roditelja hrane uljanim plodovima palmi. Do sedamdesetog dana ptići dostižu najveću masu. Preostalih 30 dana gube na masi dok ne postanu iste mase kao i odrasli.

Rasprostranjenost

Nastanjuje šumske predele sa špiljama u Južnoj Americi od Gvajane i Venecuele, duž Anda do Bolivije i Trinidada. Ponekad se pojavljuje u Panami, Arubi i na Kosta Rici.^[4] Nije ugrožena vrsta.