Francuska Gvajana

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Francuska Gvajana
Guyane française
Krilatica: Слобода, једнакост и братство
(franc. Liberté, Égalité, Fraternité)
Himna: Марсељеза
(franc. La Marseillaise)
Položaj Francuske Gvajane
Glavni gradKajena
Službeni jezikfrancuski
Vladavina
Oblik državefrancuske prekomorske teritorije
 — PredsednikRudolf Aleksander
Istorija
Geografija
Površina
 — ukupno83.534 km2
Stanovništvo
 — 2011.[1]237.549(186)
 — gustina2,84 st./km2
Ekonomija
Valutaevro
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC -3
Internet domen.gf
Pozivni broj+594

Francuska Gvajana ili Francuska Gijana (franc. Guyane française, službeno franc. Guyane) je prekomorski departman Republike Francuske. Sa površinom od 86.504 km², najveći je francuski departman i površinom najveća teritorija Evropske unije izvan Evrope. To je jedina francuska, a ujedno i jedina teritorija Evropske unije u Južnoj Americi. Ekvatorska šuma pokriva najveći deo teritorije Francuske Gvajane.

Službeno ime departmana u evropskim i francuskim krugovima je Gvajana. Pridev „francuska“ se dodaje još iz kolonijalnih vremena, kad su postojale tri Gvajane: Britanska Gvajana (danas Kooperativna Republika Gvajana), Holandska Gvajana (danas Surinam) i Francuska Gvajana.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Francuska Gvajana ima površinu od 86.504 km². Atlantska obala je duga 378 km, granicu sa Brazilom dužine 730 km čini reka Ojapok, a granica sa Surinamom je duga 510 km.

Reka Ojapok na granici sa Brazilom

Ova oblast obuhvata deo Gvajanskih planina koje pokrivaju 1,5 milion km² na severoistoku Južne Amerike. Geologiju odlikuje veliki broj vodopada. Najviši vrh je Mon Belvi de Inini na 850 m visine. Najvažnije reke su Maroni (na granici sa Surinamom), Sinamari, Apruagu i Ojapok (na granici sa Brazilom).

Francuska Gvajana važi za najveću šumsku oblast Francuske i Evropske unije. Tropskom šumom je pokriveno 90% teritorije. Najveći deo stanovništva živi pored obale, gde se nalaze veći gradovi:

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Francuska Gvajana je veoma zavisna od francuskih subvencija. Glavna industrijska grana je ribolov (čini 75% izvoza), eksploatacija zlata i drveta. Stopa nezaposlenosti je 20-30%.

U mestu Kuru je smešten Evropski svemirski centar koji zapošljava 1700 ljudi i izvor je 25% BDP teritorije.

Turizam je sve značajnija delatnost.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Više od 5.000 državljana Francuske Gvajane govori neki od domorodačkih jezika kao maternji. Najrasprostranjeniji su jezici iz porodice karib (manje od 3.000), aravak (par stotina) i iz porodice tupi-gvarani jezici vajampi (manje od 1.200) i emeriljon (400).

Demografija
1968.
1.975=

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]