Francuska Gvajana
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Francuska Gvajana Guyane française | |
---|---|
Glavni grad | Kajena |
Službeni jezik | francuski |
Vladavina | |
Oblik države | francuske prekomorske teritorije |
— Predsednik | Rudolf Aleksander |
Istorija | |
| |
Geografija | |
Površina | |
— ukupno | 83.534 km2 |
Stanovništvo | |
— 2011.[1] | 237.549 (186) |
— gustina | 2,84 st./km2 |
Ekonomija | |
Valuta | evro |
Ostale informacije | |
Vremenska zona | UTC -3 |
Internet domen | .gf |
Pozivni broj | +594 |
Francuska Gvajana ili Francuska Gijana (franc. Guyane française, službeno franc. Guyane) je prekomorski departman Republike Francuske. Sa površinom od 86.504 km², najveći je francuski departman i površinom najveća teritorija Evropske unije izvan Evrope. To je jedina francuska, a ujedno i jedina teritorija Evropske unije u Južnoj Americi. Ekvatorska šuma pokriva najveći deo teritorije Francuske Gvajane.
Službeno ime departmana u evropskim i francuskim krugovima je Gvajana. Pridev „francuska“ se dodaje još iz kolonijalnih vremena, kad su postojale tri Gvajane: Britanska Gvajana (danas Kooperativna Republika Gvajana), Holandska Gvajana (danas Surinam) i Francuska Gvajana.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Francuska Gvajana ima površinu od 86.504 km². Atlantska obala je duga 378 km, granicu sa Brazilom dužine 730 km čini reka Ojapok, a granica sa Surinamom je duga 510 km.
Ova oblast obuhvata deo Gvajanskih planina koje pokrivaju 1,5 milion km² na severoistoku Južne Amerike. Geologiju odlikuje veliki broj vodopada. Najviši vrh je Mon Belvi de Inini na 850 m visine. Najvažnije reke su Maroni (na granici sa Surinamom), Sinamari, Apruagu i Ojapok (na granici sa Brazilom).
Francuska Gvajana važi za najveću šumsku oblast Francuske i Evropske unije. Tropskom šumom je pokriveno 90% teritorije. Najveći deo stanovništva živi pored obale, gde se nalaze veći gradovi:
|
Ekonomija[uredi | uredi izvor]
Francuska Gvajana je veoma zavisna od francuskih subvencija. Glavna industrijska grana je ribolov (čini 75% izvoza), eksploatacija zlata i drveta. Stopa nezaposlenosti je 20-30%.
U mestu Kuru je smešten Evropski svemirski centar koji zapošljava 1700 ljudi i izvor je 25% BDP teritorije.
Turizam je sve značajnija delatnost.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Više od 5.000 državljana Francuske Gvajane govori neki od domorodačkih jezika kao maternji. Najrasprostranjeniji su jezici iz porodice karib (manje od 3.000), aravak (par stotina) i iz porodice tupi-gvarani jezici vajampi (manje od 1.200) i emeriljon (400).
1968. |
---|
1.975= |