Francuska odbrana
Francuska odbrana je šahovsko otvaranje koje počinje potezima:
1. e2-e4 e7-e6.
Jedna od osnovnih ideja sastoji se u zatvaranju polja «f7». Strategija crnog zasnovana je na ideji pomeranja ravnoteže u centru bukvalno još pri prvim potezima, što određuje složen karakter daljeg toka partije pri ovom otvaranju.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Svoj naziv otvaranje je dobilo po francuskim šahistima, među kojima je u početku XIX veka ono zadobilo popularnost. U partiji na telegrafu London—Pariz, odigranoj 1834. godine, francuski šahisti koristili su za crnog baš to otvaranje i pobedili, što je išlo još više u prilog ovom njegovom nazivu. Perve ozbiljne analize francuske odbrane sproveo je ruski šahista Karl Andreevič Janiš i one su bile objavljene 1842. godine. Zatim su se ovoj odbrani vraćali neki od najboljih šahista sveta. Francuska odbrana je bila jedno od omiljenih odbrambenih oružja prvaka sveta Botvinika i Petrosjana. Čvrsto se ustalila u repertoaru otvaranja Taraša, Nimcoviča, Rubinštajna, Boleslavskog, Bronštajna, Portiša i mnogih drugih. Od savremenih velemajstora treba pomenuti Aleksandra Morozeviča, Evgenija Bareeva, Tejmura Radžabova, koji uspešno primenjuju ovo otvaranje u najznačajnijim partijama.
Varijante
[uredi | uredi izvor]- Retke variajnte:
- Sistem Čigorina 1. e4 e6 2. De2
- Indijska odbrana 1. e4 e6 2. d3 (sa dodatnim tempom kod belog).
- Osnovne varijante (Osnovna pozicija francuske odbrane nastaje posle 2. d2-d4 d7-d5)
- Varijanta razmene 3. ed ed
- Sistem sa potezom 3. Sc3
- Varijanta Vinavera (Sistem Nimcovič— Botvinika) 3... Lb4
- Kontranapad Mak-Ketčona 3... Sf6 4. Lg5 Lb4
- Klasični sistem 3... Sf6 4. Lg5 Le7
- Sistem c f4 (sistem Stejnica) 3... Sf6 4.e5 Sd7 5. f4
- Sistem Taraša 3. Sd2
- Sistem c 3... Sf6
- Sistem c 3... c5
- Varijanta Rubinštajna 3... de (tako se može odigrati i posle 3. Sc3)
- Blokadna varijanta 3. e5
Treba napomenuti da se svaki od navedenih sistema grana na veliki broj podsistema.
Odlike
[uredi | uredi izvor]Glavnom odlikom francuske odbrane može se smatrati struktura pešaka. Fiksirani centar, koji se dobija u najvećem broju varijanti određuje planove obe strane na nekoliko koraka unapred (za belog: obično napad po kraljevskoj liniji, za crnog: kontranapad po liniji «c» i napad pešačkog centra belog) i utiče na strategiju ne samo u otvaranju već i pri samom kraju partije.
Još jednu odliku predstavlja «loš lovac» - «c8». Svojim pervim potezima crni smetaju njegovom razvoju i često se strategija igre crnog svodi na pokušajima njegove razmene ili aktivacije.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Keres P. Francuzskaя zaщita. M., FiS, 1958
- Suэtin A. S. Francuzskaя zaщita. M., FiS, 1983
- Stecko O. V. Francuzskaя zaщita. Klassičeskaя sistema. M., 2004. ISBN 5-17-026848-3
- Svešnikov V.Э. Vыigrыvaйte protiv francuzskoй zaщitы (1.e4 e6 2.d4 d5 3.e5). Russian Chess House, 2005. ISBN 5-94693-035-4