Pređi na sadržaj

Frigijska kapa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kip Atisa sa frigijskom kapom, 2 vek pre naše ere.
Romanski vojnik vodi zarobljenog Parta sa frigijskom kapom. Slavoluk Septimija Severa u Rimu.

Frigijska kapa je mekana kupasta kapa sa vrhom okrenutim ka napred. Kapa je uglavnom crvene boje, a ime je dobila po grčkoj antičkoj regiji Frigiji (deo današnje Anadolije u Turskoj). Frigijska kapa se često vidi na umetničkim delima na kojima su prikazani antički narodi Azije (Parti, Parsi i drugi narodi koji su bili pod uticajem helenizma) i Grčke. Najstariji prikaz frigijske kape je iz Persepolisa u Iranu.

U modernom dobu frigijska kapa simboliše slobodu. Iako frigijske kape prvobitno nisu funkcionisale kao kape slobode, one su postale označavanje slobode i težnje za slobodom prvo u američkoj revoluciji, a zatim u Francuskoj revoluciji, posebno kao simbol jakobinizma (u kom kontekstu je takođe bio nazvana jakobinska kapa).[1] Prvobitna kapa slobode bila je rimski pileus, kapa od filca emancipovanih robova starog Rima, koja je bila atribut Libertas, rimske boginje slobode. U 16. veku rimska ikonografija slobode je oživljena u knjigama amblema i numizmatičkim priručnicima gde se lik Libertasa obično prikazuje sa pileusom.

Koristi se u grbovima pojedinih republika ili republičkih državnih institucija na mestu gde bi se inače koristila kruna (u heraldici monarhija). Tako je postao identifikovan kao simbol republičke vlasti. Brojne nacionalne personifikacije, posebno francuska Marijana, obično se prikazuju sa frigijskom kapom.[2]

U kasnom republikanskom Rimu, mekana kapa od filca nazvana pileus služila je kao simbol slobodnih ljudi i simbolično se davala robovima po oslobađanju, dajući im na taj način ne samo njihovu ličnu slobodu, već i libertas – slobodu kao građana, sa pravom glasa.

U Veneciji je frigijsku kapu koristio dužd umesto krune kao simbol republikanske slobode, od srednjeg veka do 1797. Simbol Libertasa kao ženske figure koja drži frigijsku kapu na koplju pojavio se 1500-ih godina, a ikonografija koja će se kasnije ponovo koristiti u francuskoj i američkoj umetnosti i kovanom novcu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]