Hajnrih VII, car Svetog rimskog carstva
![]() |
Hajnrih VII | |
---|---|
![]() Krunisanje Hajnriha VII, minijatura iz 14. veka | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1275. |
Mesto rođenja | Valansjen, |
Datum smrti | 24. avgust 1313.37/38 god.) ( |
Mesto smrti | Buonkonvento, |
Porodica | |
Supružnik | Margareta od Brabanta |
Potomstvo | Jovan Slepi, Marie of Luxembourg, Queen of France, Beatrice of Luxembourg |
Roditelji | Henrik VI, grof od Luksemburga Beatrice d'Avesnes |
Dinastija | Dinastija Luksemburga |
car Svetog rimskog carstva | |
Period | 1312-1313 |
Prethodnik | Fridrih II, car Svetog rimskog carstva |
Naslednik | Ludvig IV, car Svetog rimskog carstva |
Hajnrih VII (nem. Heinrich VII, oko 1275. (ili 1279?) – 24. avgust 1313) bio je kralj Rimljana od 1308. i car Svetog rimskog carstva od 1312. do svoje smrti. Bio je prvi car iz dinastije Luksemburga.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2e/Heinrich_vii_grabmal.png/400px-Heinrich_vii_grabmal.png)
Poreklo
[uredi | uredi izvor]Bio je sin luksemburškog grofa Hajnriha VI i Beatrise iz grofovske porodice Avne. Nakon što je 1308. izabran za kralja Rimljana, čime je u stvari dobio položaj kralja Nemačke, Hajnrih je 15. avgusta 1309. najavio da namerava da otputuje u Italiju i primi carsku krunu iz ruku pape. Hajnrih VII je svog sina Jovana Slepog oženio naslednicom češke krune Eliškom.
Vladavina
[uredi | uredi izvor]Hajnrih VII je 1312. na čelu svoje vojske preduzeo pohod na Italiju, ceremonijalni odlazak u Rim koji se očekivao od svakog titularnog kralja Rimljana. U Rimu je krunisan 29. juna 1312. za cara Svetog rimskog carstva. Samim tim, Hajnrih VII je postao prvi car Svetog rimskog carstva još od Fridriha II, a njegovim krunisanjem okončan je interegnum koji je trajao još od 1250. godine. Glavni cilj Hajnrihove politike bio je obnova carske vlasti u severnoj Italiji. Najjači otpor pružila mu je Firenca, a zatim i drugi gradovi u Toskani. Car se sporečkao i sa gvelfima i sa gibelinima, a njegov dolazak izazvao je približavanje pape Klementa V i napuljskog kralja Roberta Mudrog. Kako je Robert pored kraljevske titule bio i grof Provanse dugovao je vazalsku lojalnost caru. Hajnrih je krenuo da kazni Roberta zbog navodne neposlušnosti, ali je preminuo 1313. u Buenkonventu u blizini Sijene. Sahranjen je u katedrali Uspenja Bogorodice u Pizi.
Nakon Hajnrihove smrti carska vlast se brzo urušila u Italiji. Ipak, njegov dolazak ostavio je snažan utisak na savremenike, na prvom mestu na Dantea. U svojoj Božanstvenoj komediji Dante na nekoliko mesta pominje u pozitivnom kontekstu Hajnriha VII. U Petoj sferi Raja, u kojoj se nalaze hrabri ratnici i vladari iz prošlosti, Dante spominje kako je počasno mesto rezervisano i za Hajnriha. Takođe, u Čistilištu, Hajnrih VII se spominje kao spasilac koji će obnoviti carsku vlast u Italiji i okončati razne zloupotrebe Rimokatoličke crkve.
Hajnrihova smrt je dovela do nove borbe oko carske krune. Njegov sin Jovan Slepi nije uspeo da se nametne za novog cara, dok su najozbiljniji pretendenti na položaj cara bili Ludvig Bavarski iz dinastije Vitelsbaha i austrijski vojvoda Fridrih I Lepi iz dinastije Habzburga. Posle pobede kod Mildorfa u septembru 1322. carsku krunu je poneo Ludvig IV Bavarski.
Porodica
[uredi | uredi izvor]Hajnrih VII je od 1292. bio oženjen Margaretom, ćerkom brabantskog vojvode Johana I. Sa njom je imao troje dece:
- Jovana Slepog (10. avgust 1296. – 26. avgust 1346), grofa od Luksemburga i kralja Češke.
- Mariju (1304–26. mart 1324), koja je 1322. udata za francuskog kralja Šarla IV Lepog.
- Beatrisu (1305–11. novembar 1319), koja je 1318. udata za ugarskog kralja Karla I Roberta.
Porodično stablo
[uredi | uredi izvor]16. Henri III, vojvoda Limburga | ||||||||||||||||
8. Waleran III, Duke of Limburg | ||||||||||||||||
17. Sophia of Saarbrücken | ||||||||||||||||
4. Henrik V, grof od Luksemburga | ||||||||||||||||
18. Henrik IV, grof od Luksemburga | ||||||||||||||||
9. Ermesinde, Countess of Luxembourg | ||||||||||||||||
19. Agnes od Geldersa | ||||||||||||||||
2. Henrik VI, grof od Luksemburga | ||||||||||||||||
20. Theobald I, Count of Bar | ||||||||||||||||
10. Henrik II, grof Bara | ||||||||||||||||
21. Ermesinde-Isabella of Bar-sur-Seine | ||||||||||||||||
5. Margareta od Bara | ||||||||||||||||
22. Robert II od Drea | ||||||||||||||||
11. Filipa od Drea | ||||||||||||||||
23. Yolande of Coucy | ||||||||||||||||
1. Hajnrih VII, car Svetog rimskog carstva | ||||||||||||||||
24. James of Avesnes | ||||||||||||||||
12. Bouchard IV of Avesnes | ||||||||||||||||
25. Adela of Guise | ||||||||||||||||
6. Baldwin of Avesnes | ||||||||||||||||
26. Baldwin I of Constantinople | ||||||||||||||||
13. Margarita II Flandrijska | ||||||||||||||||
27. Marija od Šampanje | ||||||||||||||||
3. Beatrice d'Avesnes | ||||||||||||||||
28. Raoul I, Lord of Coucy | ||||||||||||||||
14. Thomas II of Coucy | ||||||||||||||||
29. Aliks II od Drea | ||||||||||||||||
7. Felicia of Coucy | ||||||||||||||||
30. Igo II Retel | ||||||||||||||||
15. Mahaut of Rethel | ||||||||||||||||
31. Felicia de Broyes | ||||||||||||||||