Pređi na sadržaj

Henrijeta Levit

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Henrijeta Levit
Henrijeta Svon Levit
Lični podaci
Datum rođenja(1868-07-04)4. jul 1868.
Mesto rođenjaLankaster, Masačusets, SAD
Datum smrti12. decembar 1921.(1921-12-12) (53 god.)
Mesto smrtiKembridž, Masačusets, SAD
ObrazovanjeRadcliffe College, Univerzitet Harvard
Porodica
RoditeljiRev. George Roswell Leavitt
Henrietta Swan Kendrick
Naučni rad
Poljeastronomija
Poznat poIstraživanja cefeida

Henrijeta Svon Levit (engl. Henrietta Swan Leavitt; Lankaster, 4. jul 1868Kembridž, 12. decembar 1921) bila je američki astronom. Otkrila je povezanost luminoznosti i perioda cefeida. Radila je u Harvardskoj opservatoriji na Harvardskoj spektralnoj klasifikaciji. Iako nije bila mnogo zapažena kao žena naučnik, njeni pronalasci su prvi omogućili da se izmere daljine do drugih galaksija. Nakon njene smrti, Edvin Habl je pomoću njenog otkrića Cefeida uspeo da odredi da se svemir širi (pogledati Hablov zakon).

Školovanje[uredi | uredi izvor]

Henrijeta je bila ćerka Džordža (George Roswell Leavitt) i Henrijete (Henrietta Swan). Rođena je u Masačusetsu. Diplomirala je na Radcliffe koledžu 1892. Studirala je umetnost i filozofiju, a tek na 4. godini koledža odlučila se za astronomiju. Kasnije je putovala po Americi i Evropi i razbolela se, nakon čega je počela da gubi sluh.

Karijera[uredi | uredi izvor]

1893. godine Henrijeta se zaposlila u Harvardskoj opservatoriji i postala jedna od "Pikeringovih žena". Radila je na klasifikovanju zvezda po izgledu spektra. U početku uopšte nije bila plaćana za svoj rad, a kasnije je dobijala 0,30 dolara po satu.

Pikering ju je u opservatoriji zaposlio da proučava promenljive zvezde, čija se luminoznost menja sa vremenom. Niko nije verovao da će otkriti nešto značajno. 1912. objavila je rezultate svog rada i pokazala da je logaritam perioda linearno povezan sa srednjom luminoznosti zvezde.

Pikeringove žene

Henrijeta je radila sa zvezdama do preko 17. magnitude. Analizirala je oko 300 zvezda sa 13 teleskopa da bi sastavila svoju skalu, koja je zvanično prihvaćena 1913. godine.

Henrijetino otkriće omogućilo je naučnicima da mere udaljenost do najdaljih galaksija koje su previše daleko da bi se koristila paralaksa. Nakon otkrivanja Cefeida u Mlečnom putu otkriveno je još par u drugim galaksijama. Edvin Habl je u Andromedinoj galaksiji otkrio jednu 1923. godine. Kada su otkrivene prve cefeide dobijen je prvi dokaz da su objekti za koje se smatralo da su spiralne magline zapravo spiralne galaksije. Henrijetino otkriće je zauvek promenilo shvatanja u astronomiji. Nije više smatrano da je Sunce u središtu Mlečnog puta, niti da je Mlečni put u centru svemira.

Izvori[uredi | uredi izvor]