Hermija (filozof)
Hermija (Grčki: Ἑρμείας) bio je neoplatonistički filozof.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je u Aleksandriji oko. 410.
Otišao je u Atinu i studirao filozofiju kod Sirijana. Oženio se Edezijom, koja je bila Sirijanova rođaka a koja je prvobitno bila verena za Prokla, koji je raskinuo veridbu nakon što je primio božansko upozorenje.
Hermija je doneo Sirijanovo učenje u Aleksandriju, gde je držao predavanja u Horapolovoj školi, primajući prihod od države. Umro je oko 450..(sigurno pre 470. godine nove ere),[1] u vreme kada su njegova deca, Amonije i Heliodor, još bila mala. Edezija je, međutim, nastavila da prima prihod od države, kako bi odgajala decu i omogućila im školovanje. Oba sina su postali filozofi.
Komentar Fedra koji je napisao Hermija je sačuvan.[2] Sastoji se od beleški zasnovanih na predavanjima Sirijana o Platonovom Fedru.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Jackson, Robin; Lycos, Kimon; Tarrant, Harold (1998). Olympiodorus: Commentary on Plato's Gorgias. Leidon, The Netherlands: Brill. str. 1. ISBN 90-04-10972-2.
- ^ Chisholm 1911.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Chisholm, Hugh, ur. (1911). „Hermias s.v. (1) A Greek philosopher”. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski). 13 (11 izd.). Cambridge University Press. str. 371.
- Curnow, Trevor (22. 6. 2006). The Philosophers of the Ancient World: An A-Z Guide (na jeziku: engleski). A&C Black. ISBN 978-0-7156-3497-4. Pristupljeno 21. 6. 2023.
- Gertz, S., (2019), "Hermias on the Argument for Immortality in Plato’s Phaedrus". In: Studies in Hermias’ Commentary on Plato’s Phaedrus. Brill: Leiden.
- Sorabji, R., , (2005). The Philosophy of the Commentators, 200-600 AD. Cornell University Press. .
- Uzdavinys, A., (2004), The Golden Chain: An Anthology of Pythagorean and Platonic Philosophy. World Wisdom, Inc.