Hrvati u Argentini

Hrvati u Argentini
Argentinski Hrvati
	Hrvati u Buenos Ajresu
Ukupna populacija
	250.000
Regioni sa značajnom populacijom
	uglavnom provincije Buenos Ajres, Čako, Santa Fe, grad Buenos Ajres i Patagonija
Jezici
	španski i hrvatski
Religija
	rimokatolicizam
Srodne etničke grupe
	Hrvati

Hrvati u Argentini (šp. Croatas en Argentina) su građani Argentine hrvatskog porekla ili ljudi rođeni u Hrvatskoj koji žive u Argentini. Hrvati i njihovi potomci nastanili su se u Buenos Ajresu, istoimenoj provinciji, Santa Fe, Kordobi, Čaku i Patagoniji.^[1] Argentinci hrvatskog porekla broje preko 250.000.^[2]

Istorija

Na kraju 19. i početkom 20. veka bilo je 133 naselja, s oko 120 000 Hrvata u Argentini, uglavnom poreklom iz primorskih regija Dalmacije i Hrvatskog primorja, koji su bili među prvim evropskim imigrantima koji su se naselili u argentinskim pampama. Pionire sa ostrva Hvara pratili su emigranti iz drugih krajeva Dalmacije i drugih zemalja naseljenim Hrvatima, uglavnom današnje Hrvatske.^[3]

Finansijski najuspešniji od svih Hrvata u Argentini bio je i jedan od prvih koji su stigli: Nikola Mihanović je došao u Montevideo, Urugvaj 1867. godine, i, nastanivši se u Buenos Ajresu, Mihanović je do 1909. godine posedovao 350 raznih plovila, uključujući 82 parnjaka. Do 1918. godine zapošljavao je 5.000 ljudi, uglavnom iz rodne Dalmacije. Stoga je Mihanović sam po sebi bio glavni faktor u izgradnji hrvatske zajednice koja je do danas ostala prvenstveno dalmatinska.

Drugi talas imigracije Hrvata bio je daleko brojniji, do 1939. godine iznosio je 15.000. Uglavnom seljaci, ti imigranti su obrađivali zemlju u provincijama Buenos Ajres, Santa Fe, Čako i Patagoniji. Ovaj talas pratilo je mnogobrojno sveštenstvo da zadovolji njihove duhovne potrebe, posebno franjevci.

Ako su prva dva talasa bila prvenstveno ekonomska, treći talas nakon Drugog svetskog rata bio je izuzetno politički. Otprilike 20.000 hrvatskih političkih emigranata, uglavnom Ustaša (među njima i Ante Pavelić), došlo je u Argentinu, a većina su postali građevinski radnici na Peronovim projektima javnih radova dok nisu naučili španski jezik.^[4] Argentina danas ima treći najveći broj Hrvata ili ljudi hrvatskog porekla na svetu.

Reference

^ Antić, Ljubomir (1991). Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti. ISBN 86-7075-094-5.
^ „Corazón Porteño | Diario Buenos Aires”. web.archive.org. 2007-09-28. Arhivirano iz originala 28. 09. 2007. g. Pristupljeno 2021-04-04. CS1 održavanje: Nepodoban URL (veza)
^ „Croatian Heritage Foundation”. web.archive.org. 2011-05-21. Arhivirano iz originala 21. 05. 2011. g. Pristupljeno 2021-04-04. CS1 održavanje: Nepodoban URL (veza)
^ „casahistoria.net - casahistoria Resources and Information.”. ww1.casahistoria.net. Pristupljeno 2021-04-04.

[1] Antić, Ljubomir (1991). Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti. ISBN 86-7075-094-5.

[2] „Corazón Porteño | Diario Buenos Aires”. web.archive.org. 2007-09-28. Arhivirano iz originala 28. 09. 2007. g. Pristupljeno 2021-04-04. CS1 održavanje: Nepodoban URL (veza)

[3] „Croatian Heritage Foundation”. web.archive.org. 2011-05-21. Arhivirano iz originala 21. 05. 2011. g. Pristupljeno 2021-04-04. CS1 održavanje: Nepodoban URL (veza)

[4] „casahistoria.net - casahistoria Resources and Information.”. ww1.casahistoria.net. Pristupljeno 2021-04-04.

[1]

[2]

[3]

[4]