Hrvojev misal
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/46/Hrvoje%27s_missal_1.jpg/250px-Hrvoje%27s_missal_1.jpg)
Hrvojev misal je iluminirani rukopis velikog vojvode bosanskog Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 15. veka (oko 1404. godine). Pisan je na glagoljici.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Hrvojev misal nastao je početkom 15. veka, oko 1404. godine, u Splitu. Tamo ga je po naredbi Hrvoja Vukčića izradio sveštenik glagoljaš Butko za crkvu Svetog Mihovila u Splitu, o čemu svedoči i jedna velika minijatura tog sveca, dok je minijaturista ostao nepoznat. Dugo vremena nije se znalo gde se nalazi original misala. Prvi put je naučna javnog bila upozorena na njega 1849/50. i 1854. godine, a kritičko izdanje Vatroslava Jagića objavljeno je 1891. godine. Misal je 1963. godine ponovo otkrila Mara Harisijadis u palati Topkapi Saraju u Istanbulu, gde je verovatno dospeo nakon osmanskog osvajanja Balkanskog poluostrva. Druga pretpostavka je da se nalazio u čuvenoj Korvinijani, biblioteci ugarskog kralja Matije Korvina u Budimu. Ovo je manje verovatna pretpostavka jer se misal ne spominje ni u jednom inventaru knjiga te biblioteke. Kodeks sadrži 96 minijatura i preko 380 inicijala. Faksimilno izdanje u boji sa latiničnom transliteracijom i poređenjem sa još tri glagoljaška misala izdato je 1973. godine u Zagrebu. Misal ima 247 pergamentnih listova veličine 306 h 225 mm, sa 380 inicijala, 96 minijatura i notnim zapisom. Kalendar koji se nalazi u njemu ukrašen je alegorijama meseci i prikazom svakodnevnih aktivnosti. Osnovne boje svih slika su crvena, zelena i plava, sa pozlatom na nekim mestima. Najpoznatija minijatura je minijatura samog vojvode Hrvoja na belom konju, u maniru tadašnjih vitezova. Pored toga, značajna je i predstava hercegovog grba. Misal je nekada bio uvezen u dragocene korice (verovatno od zlata), ali je od 19. veka u jednostavnom kožnom uvezu.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Pisani glagoljski spomenici - T-Portal Webograd
- Hrvojev misal na stranicama "Illuminated manuscripts".