Pređi na sadržaj

Huan Rodrigez de Fonseka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Huan Rodrigez de Fonseka
Grobnica nadbiskupa Fonseke u crkvi u gradu Toro, Pokrajina Zamora, Španija
Datum rođenja1451
Mesto rođenjaToroKastilja
Datum smrti12. novembar 1524.(1524-11-12) (72/73 god.)
Mesto smrtiBurgosŠpanija
Zanimanjenadbiskup, kraljevski savetnik za Indiju
Aktivni period1492-1523

Huan Rodrigez de Fonseka (šp. Juan Rodríguez de Fonseca; 1451 — 12. novembar 1524) bio je španski nadbiskup i kraljevski savetnik zadužen za najraniju fazu kolonizacije Amerike. U istoriji je najbolje zapamćen kao zakleti neprijatelj Kristifora Kolumba.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Fonseka je rođen 1451. u španskom gradiću Toro, u pokrajini Zamora, kao mlađi sin u velikaškoj porodici, koja je bila dovoljno uticajna da mu obezbedi mesto sveštenika na dvoru kraljice Izabele. Do 1492. postao je biskup Burgosa, istakao se u diplomatskoj službi i uživao je veći broj beneficija sa znatnim prihodima.[1]

Kraljevski savetnik za Indiju[uredi | uredi izvor]

Fonseka je bio prisutan kada je Kolumbo stigao na kraljevski dvor da izveštava o svom prvom putovanju u Ameriku, a 20. maja 1493. monarsi su imenovali Fonseku da sastavi flotu u Sevilji za drugo Kolumbovo putovanje. Svakako je uspeo - flota je brojala sedamnaest brodova i 1200 ljudi - ali Kolumbo je tražio manju flotu koja je mogla odmah da pođe. Dvojica ljudi su od tada bila u sukobu, jer su monarsi poverili Fonseki odgovornost za nadgledanje evropske strane transatlantske trgovine Španije.[1]

U aprilu 1495. Fonseka je uspostavio propise i procedure za trgovinu sa Amerikama. To uključuje vladine ugovore sa akcionarskim društvima za sistematsko istraživanje južnoameričke obale (ove ekspedicije se zovu andaluzijska putovanja), ograničenja američke trgovine u luke gde bi kraljevski carinski službenici mogli da pregledaju teret, slanje kraljevskih carinskih službenika u Ameriku da pregledaju utovar i istovar tereta tamo, i izdavanje vladinih dozvola za pojedince da putuju u Ameriku.[1]

Trgovina Amerike je toliko porasla da su 1. januara 1503, monarsi su osnovali ogranak kraljevske riznice, Kuću Trgovine u Sevilji za smeštaj carine, kovnice novca, navigacije, izdavanja dozvola i sudske kancelarije. Fonseka je verovatno preporučio propise koji su stupili na snagu tog datuma, kao i proširene i revidirane propise za Kuću Trgovine koji su izdati 13. juna 1510. i 18. marta 1511. Fonseka je oblikovao politiku za svu trgovinu Amerike do njegove smrti 1523. Sledeće godine, Karlo V je stvorio kraljevsko veće, Savet za Indiju, da zameni položaj koji je imao Fonseka.[1]

Ostale dužnosti[uredi | uredi izvor]

Iako je Amerika bila glavna Fonsekina odgovornost, on je takođe obavljao mnoge diplomatske zadatke za monarhe i napredovao je u crkvi. Pratio je članove kraljevske porodice u Holandiju i Englesku 1499, 1500. i 1501. godine; bio svedok testamenta kraljice Izabele 1504. i preneo vest o njenoj smrti u Holandiju; ispovedio kralja Fernanda na samrti 1516; i dočekao novog kralja Karla u Agilaru 1517. Godine 1518. organizovao je flotu za ekspediciju Ferdinanda Magelana da oplovi svet, a sledeće godine je organizovao flotu koja je prevezla kraljevski dvor u Nemačku na Karlovo krunisanje.[1]

Odnos sa savremenicima[uredi | uredi izvor]

Kao kraljevski savetnik za Indiju, čiji je zadatak bio da sačuva kraljevske prihode iz američkih kolonija kolonija pre svega, Fonseka je pravio nebrojene teškoće Kristiforu Kolumbu, Ernanu Kortesu, Bartolomeu de las Kazasu i drugim ljudima od akcije u Novom svetu. Sa druge strane, u njihovim spisima prikazan je izrazito negativni, kao surov, sitničav i pohlepan dvoranin, smrtni neprijatelj pravih istraživača i osvajača bez kojih ne bi bilo španske imperije u Americi.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ Bedini, Silvio A., ur. (1992). The Christopher Columbus encyclopedia. Basingstoke, Hants: Macmillan. str. 282—283. ISBN 978-0-333-55899-7. 
  2. ^ Martyr D' Anghera, Peter (1912). De Orbe Novo, The Eight Decades of New World. Prevod: MacNutt, Francis Augustus. New York: G. P. Putnam's Sons. str. 67.