Pređi na sadržaj

Husein-pašina džamija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Husein-pašina džamija
Osnovne informacije
Religijaislam
DržavaCrna Gora
Vlasništvovakuf Husein-paše Boljanića
Arhitektonski opis
Arhitekt(i)Neimar Hajrudin
Početak izgradnje1570. godine
Specifikacije
Dužina13 m
Širina13 m
Broj kupola3
Broj minareta1
Visina minareta42 m
Materijalitesani kamen

Husein-pašina džamija, u Pljevljima, jedan od najvrijednijih spomenika orijentalne kulture na Balkanu, izgrađena je od fino tesanog kamena, kao dio vakufa Husein-paše Boljanića. Gradnja je započeta oko 1570. godine. Minaret ove džamije je najveći na Balkanu, visok 42 metra, a na njenom podu je još uvijek originalni ćilim iz 1573. godine, pravljen po mjeri ove građevine u Misiru (Egipat) prošiven kožom i težak oko 400 kilograma (dimenzija 10 puta 10 metara). Rukopis Kurana u džamiji, jedno je od najljepših djela islamske kaligrafije XVI vijeka.

Vakuf Husein-paše[uredi | uredi izvor]

Vakuf Husein-paše su sačinjavali: džamija, harem sa meziristanom, šadrvan, sahat-kula, mekteb, karavan-saraj sa imaretom – besplatnom kuhinjom i bezistan.

Opis džamije[uredi | uredi izvor]

Graditelj ove džamije je, verovatno, neimar Hajrudin (koji je sagradio i most u Mostaru). Kvadratne je osnove. 13 puta 13 metara. Iznad ulaza je trijem širine 4 m, koji drže četiri mermerna stuba i natkriven je sa tri velike kupole. Unutrašnji prostor džamije osvijetljen sa 25 prozora (u tri nivoa), kvadratne je osnove, a kupola je bogato dekorisana arabeskama. Zidovi su kameni. U enterijeru je šestougaoni mihrab, ukrašen geometrijskim motivima, a izdvajaju se i četiri bogato ukrašene polukupole u uglovima. Džamija je sačuvana u gotovo izvornom obliku.[1]

Rukopisi[uredi | uredi izvor]

Pored starih rukopisnih knjiga na arapskom i turskom jeziku, u džamiji se nalazi rukopis Kurana, iz 1571. godine, u kožnom omotu, sa 233 lista, pravljen po nalogu Husein-paše Boljanića. U njemu su 352 minijature, rađene na zlatnoj podlozi.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Husein-pašina džamija Pljevlja”. Arhivirano iz originala 16. 08. 2015. g. Pristupljeno 18. 08. 2015. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]