Crkva Svetog Nikole u Mušnikovu
Crkva Svetog Nikole u Mušnikovu | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Mušnikovo |
Opština | Prizren |
Vreme nastanka | 1550/1600. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od izuzetnog značaja |
Nadležna ustanova za zaštitu | Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kosova i Metohije |
Crkva Svetog Nikole u Mušnikovu, naselju u opštini Prizren na Kosovu i Metohiji, podignuta je, po stilskim obeležjima sačuvanog živopisa, u drugoj polovini 16. veka. Nalazi se na seoskom groblju koju veličinom znatno nadmašuje kasnije dozidana priprata, šira i viša od crkvice na čiju se zapadnu fasadu oslanja. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Izgled[uredi | uredi izvor]
Prvobitni hram je jednobrodan, nepodeljenog prostora, zasveden poluobličastim svodom, sa tri niše polukružnog preseka u oltarskom delu. Bočne niše izvedene su u masi zida, dok je oltarska spolja trostrana. Crkva je zidana pritesanim kamenom, fasada oživljenih po jednom nišom. Tri uzana i visoka prozora postoje na južnom zidu, a kroz jedan sa istoka svetlost pada na časnu trpezu.
Dobro sačuvana celina živopisa unutar hrama delo je stvaralaštva nepoznatog monaha i pripada prizrenskoj ikonopisačkoj radionici iz poznog perioda. Crkva je živopisana neposredno po završetku zidanja, o čemu postoji ktitorski zapis u proskomidiji. Ikonografski program ovog slikarstva ne odstupa od onovremenih utvrđenih šema na području Metohije. U prvoj zoni stojećih figura pojavljuju se i Sveti Sava i Nemanja i Sveti Konstantin i Jelena na zapadnom zidu, Sveti ratnici i Sveti Nikola u naosu, u oltaru su Vizija Petra Aleksandrijskog, Sveti Stefan, Sveti Roman i Simeon Stolpnik u nišama proskomidije i đakonikona, Poklonjenje u oltarskoj apsidi. U drugoj zoni su poprsja svetitelja i Bogorodica Šira od nebesa u kaloti apside. U trećoj zoni su Muke Hristove. U četvrtoj zoni očuvani su donji delovi scena ciklusa Velikih praznika na severnom zidu. U svodu su samo okviri polja i fragmenti Vaznesenja i poprsja proroka sa strane
Uobičajeni program, u kojem dolazi do sažimanja ciklusa Velikih praznika i Hristovih stradanja, karakteristika je vremena nastanka, dok u ikonografskom pogledu pažnju najpre privlači predstava svetog Save Srpskog, osobena zbog kape ukrašene krstovima. U stilskom pogledu, freske ove crkve osetno zaostaju za ostvarenjima nepoznate grupe koja je oslikala obližnji hram Svetih apostola.
-
Pogled iz vazduha
-
Blagovesti
-
Sveti Konstantin i Jelena
-
Arhangel Gavrilo i Sveti Jovan Zlatousti
-
Sveti Sava i Simeon
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.