Pređi na sadržaj

Čanadpalota

Koordinate: 46° 15′ S; 20° 44′ I / 46.25° S; 20.73° I / 46.25; 20.73
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Čanadpalota
mađ. Csanádpalota
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionVelika južna ravnica
ŽupanijaČongrad-Čanad
SrezMako
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.012[1]
 — gustina35,95 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 15′ S; 20° 44′ I / 46.25° S; 20.73° I / 46.25; 20.73
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina77,92 km2
Čanadpalota na karti Mađarske
Čanadpalota
Čanadpalota
Čanadpalota na karti Mađarske
Poštanski broj6913
Pozivni broj(+36) 62
Veb-sajt
http://www.csanadpalota.hu/

Čanadpalota (mađ. Csanádpalota) je istorijski grad u severnoj Mađarskoj, u županiji Čongrad-Čanad (Csongrád-Csanád megye).[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Čanadpalota pokriva površinu od 77,76 km2 (30 sq mi) i ima populaciju od 3.286 ljudi (2002). Nalazi se u blizini rumunske državne granice oko 20 km od grada Makoa. Susedne zajednice uključuju Keveđ (4 km.), Pitvaroš (11 km.) i Nađlak (10 km.). Čanadpalota ima pristup železničkoj pruzi preko deonice Ujseged-Mezeheđeš u stazi 121 mađarskog državnog železničkog sistema (MAV). Autobuski pristup je moguć preko 18 autobuskih linija koje prolaze kroz grad (osam od njih saobraća do Segedina), a u granicama grada Čanadpalote postoje tri autobuska stajališta.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi zabeleženi pomen Čanadpalote (tada selo) u nacionalnom arhivu datira iz 1421. godine. U to vreme bila je u vlasništvu „porodice Janki” iz Nađlaka. Vlasnik zemlje je tu imao svoju vilu, a ime grada (što u prevodu znači „županska palata Čanad“) upućuje na to. Šest godina kasnije, 1427. godine, Žigmund Luksemburški je dodelio zemlju Čanadpalote Albertu Nađmihaljiju, namesniku Dalmacije i Hrvatske. Zemljište koje okružuje selo pripadalo je porodici Hunjadi i održalo se do 1552. godine kada su ga turski osvajači pod vođstvom Sulejmana Veličanstvenog opustošili. Godine 1562. slovačke porodice su naseljene u skoro opustošeno selo, i ono je ponovo kršteno kao Totpalota (što znači "Slovačka palata"). Nakon pada Đule pod Turke u četvrtom otomansko-habzburškom ratu, Čanadpalota je ponovo skoro depopulirala. Godine 1637. vladajući princ Transilvanije, Mihalj Apafi 1., postao je zemljoposednik i selo je preimenovano u Mezopalota („poljska palata“). Između 1646. i 1649. godine, za vreme vladavine princa Đerđ I Rakocija od Transilvanije, zemljište je bilo u vlasništvu biskupa Tomasa Palfija i ponovo su ga naselili Mađari. Nakon što su Turci napustili Čanadsku županiju, ona je pripojena Aradu.

Selo Čanadpalota je 1. jula 2009. promovisano u grad.[3][4] Nova zgrada vrtića (opremljena solarnim grejanjem), završena je tokom leta 2010. godine.[5]

Demografija stanovništva[uredi | uredi izvor]

  • Etnička distribucija (2001) - 96,1% grada su Mađari, 0,3% Romi, 0,2% Nemci, 0,2% Rumuni, 0,2% Slovaci i 0,1% Slovenci, a 3,6% je nesigurno ili ne odgovara.
  • Konfesionalna distribucija (2001) - 75,2% stanovništva sebe smatra rimokatolicima, 0,2% unijatima ili grkokatolicima, 4,9% reformatorskom crkvom, 1,5% evangelističkom (luteranskom), 1,1% pripada raznim drugim verskim organizacijama, 10% ne pripada nijednoj crkvi, a 7,1% nije odgovorilo.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office.
  2. ^ KSH 2018.
  3. ^ Még idén eldől, város lehet-e Csanádpalota Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. jun 2018) - Délmagyar.hu
  4. ^ Csongrád megye tizedik városa Csanádpalota Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. jul 2009) - Delmagyar.hu
  5. ^ Csanádpalotán a gólyák is dolgoznak Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. jun 2010) - Delmagyar.hu
  6. ^ Csanádpalota Helységnévtár

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • A Magyar Köztársaság Helységnévtára. Központi Statisztikai Hivatal, 2009
  • Makó és vidéke (Szerkesztő: Domokos László) Hagymafesztivál Alapítvány, Makó ISBN 963-04-3385-0
  • Csanád megye települései na Makó néprajza. Szerk. Tóth Ferenc dr.. Makó: Önkormányzat. 2008. ISBN 963-04-3385-0.
  • Gallina Zs.-Gulyás Gy. 2017: "Láttam a végtelen sok kunt és tatárt..." - A tatárjárás emlékei Csanádpalotáról. In: Hadak útján XXIV/2. Budapest-Esztergom, 755-766.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]