Čempres

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Čempres
Cupressus sempervirens
Naučna klasifikacija e
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Klasa: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Cupressaceae
Potporodica: Cupressoideae
Rod: Cupressus
L.
vrste

Cupressus cashmeriana
Cupressus chengiana
Cupressus duclouxiana
Cupressus dupreziana
Cupressus atlantica
   (C. dupreziana var. atlantica)
Cupressus funebris
Cupressus gigantea
Cupressus sempervirens
Cupressus torulosa
Cupressus arizonica
   (Callitropsis arizonica)
Cupressus bakeri
   (Callitropsis bakeri)
Cupressus goveniana
   (Callitropsis goveniana)
Cupressus guadalupensis
   (Callitropsis guadalupensis)
Cupressus lusitanica
   (Callitropsis lusitanica)
Cupressus macnabiana
   (Callitropsis macnabiana)
Cupressus macrocarpa
   (Callitropsis macrocarpa)
Cupressus sargentii
    (Callitropsis sargentii)

Čempres, zajedničko ime roda Cupressus, je drvo koje obično raste u toplim krajevima, brzo se razvija i može doseći visinu od oko 20 m, sa približnim prečnikom stabla od oko 60 cm. Čempres je jedan od nekoliko rodova zimzelenih četinara iz porodice Cupressaceae. Smatra se polifiletskom grupom. Na osnovu genetske i morfološke analize, rod Cupressus se nalazi u potporodici Cupressoideae.[1][2] Uobičajeni naziv „čempres” nastao je preko starofrancuskog cipres od latinskog cyparissus, što je latinizacija grčkog κυπάρισσος (kypárissos).[3]

U istočnoj i južnoj Africi, kao i na Novom Zelandu, čempres se uzgaja u komercijalne svrhe. Određene vrste čempresa su popularne kao ornamentalno drvo za parkove i vrtove širom Evrope, a u Aziji pored budističkih hramova. Porodica Cupressaceae se naziva porodica Čempresa.

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Dugo je postojala znatna neizvesnost u vezi sa pripadnicima roda Cupressus iz Novog sveta, sa nekoliko studija koje su otkrile da oni formiraju različitu kladu od članova Starog sveta. Molekularna studija iz 2021. godine pokazala je da je Cupressus sestrinski rod Juniperus, dok je utvrđeno da su zapadni članovi (klasifikovani u Callitropsis i Hesperocyparis) sestre Xanthocyparis.[4]

Distribucija[uredi | uredi izvor]

Kako se trenutno tretiraju, ovi čempresi su poreklom iz raštrkanih lokaliteta u uglavnom toplim umerenim regionima na severnoj hemisferi, uključujući zapadnu Severnu Ameriku, Centralnu Ameriku, severozapadnu Afriku, Bliski istok, Himalaje, južnu Kinu i severni Vijetnam. Kao i kod drugih četinara, ekstenzivna kultivacija je dovela do širokog spektra oblika, veličina i boja, koje se uzgajaju u parkovima i baštama širom sveta.[5]

Vrste[uredi | uredi izvor]

Broj vrsta priznatih u okviru ovog roda oštro varira, od 16 do 25 ili više u zavisnosti od referentnog autoriteta, jer je većina populacija mala i izolovana, a teško je utvrditi da li je neophodno pripisati specifičan, subspecifičan ili varijetetni rang. Trenutne tendencije su da se smanji broj priznatih vrsta; kada se usvoji koncept uskih vrsta, varijeteti uvršteni u donju listu mogu se takođe prihvatiti kao posebne vrste. Pogledajte i vrste Novog sveta (ispod) za moguće buduće podele u roda.

Vrste starog sveta[uredi | uredi izvor]

Čempresi Starog sveta obično imaju šišarke sa više ljuski (8–14 ljuski, retko 6 kod C. funebris), svaka ljuska sa kratkim širokim grebenom, a ne šiljkom. C. sempervirens je tipska vrsta roda koja definiše naziv Cupressus. Oni su u blisko srodni sa Juniperus, i u manjoj meri sa vrstama Novog sveta, sa izuzetkom vijetnamskog zlatnog čempresa, koji je bliži vrstama Novog sveta.[4]

Slika Šišarka Ime Ustaljeno ime Distribucija
Cupressus atlantica Moroccan cypress zapadni Maroko.
Cupressus cashmeriana Bhutan cypress istočni Himalaji u Butanu i susedna područja Arunačal Pradeša u severoistočnoj Indiji
Cupressus chengiana Čengov čempres Provincije Gansu i Sečuan, Kina
Cupressus duclouxiana (sin: Cupressus austrotibetica)[6] Junanski čempres, južnotibetski čempres Junan i Sečuan, Kina
Cupressus dupreziana Saharski čempres jugoistočni Alžir
Cupressus funebris Kineski plačući čempres jugozapadna i centralna Kina
Cupressus gigantea Tibetanski čempres Jugoistočni Tibet-Kina
Cupressus sempervirens Sredozemni čempres, tipska vrsta severoistočna Libija, južna Albanija, primorska Bugarska, južna primorska Hrvatska, južna Crna Gora, južna Bosna i Hercegovina, južna Grčka, južna Turska, Kipar, severni Egipat, zapadna Sirija, Liban, Malta, Italija, Izrael, zapadni Jordan i Iran
Cupressus torulosa (sin: Cupressus tonkinensis) Tonkinov čempres, himalajski čempres Sečuan u Kini i Vijetnam
Cupressus vietnamensis (sin: Xanthocyparis vietnamensis) Vijetnamski čempres, vijetnamski zlatni čempres Vijetnam

Vrste Novog sveta[uredi | uredi izvor]

Čempresi Novog sveta imaju tendenciju da imaju češarke sa manje ljuski (4-8 ljuski, retko više kod C. macrocarpa), svaka ljuska sa često istaknutim uskim šiljkom. Nedavni genetski dokazi[7] pokazuju da su oni manje povezani sa čempresima Starog sveta nego što se ranije mislilo, jer su bliži Xanthocyparis nego ostatku Cupressus. Ove vrste su nedavno prenete u Hesperocyparis i Callitropsis. Vrste Novog sveta nalaze se u marginalnim staništima sa kseričnim zemljištem, i stoga pokazuju fragmentiran alopatrijski obrazac distribucije. Ova vrsta distribucije rezultira neproporcionalnim lokalnim obiljem sa većinom vrsta ograničenih na male susedne populacije.[8]

Slika Šišarka Ime Ustaljeno ime Distribucija
Cupressus abramsiana (Cupressus goveniana var. abramsiana; Callitropsis abramsiana;) Santa Kruz čempres Santa Kruz planine Santa Kruz i San Mateo okruga u zapadno-centralnogj Kaliforniji
Cupressus arizonica (Callitropsis arizonica) Arizonski čempres jugozapad Sjedinjenih Država (Arizona, Juta, jugozapadni Novi Meksiko i južna Kalifornija, sa nekoliko populacija u južnoj Nevadi i na planinama Čisos u zapadnom Teksasu), i u Meksiku (Koavila, Novi Leon, Čivava, Sonora, Durango, Tamaulipas, Zakatekas i severna Donja Kalifornija).
Cupressus bakeri (Callitropsis bakeri) Modus čempres severna Kalifornija i krajnji jugozapadni Oregon
Cupressus forbesii (Callitropsis forbesii) Tekatni čempres Planine Santa Ana u okrugu Orindž i u okrugu San Dijego u okviru južne Kalifornije i u severnoj državi Donja Kalifornija u Meksiku.
Cupressus glabra (Callitropsis glabra) glatki arizonski čempres Sedona, Arizona
Cupressus goveniana (Callitropsis goveniana) Goven čempres, kalifornijski čempres Okrug Monterej, Kalifornija
Cupressus guadalupensis (Callitropsis guadalupensis ) Gvadelupski čempres Meksiko, nalazi se samo na ostrvu Guadalupe
Cupressus lusitanica (Callitropsis lusitanica ) Meksički čempres Meksiko i Centralna Amerika (Gvatemala, Salvador i Honduras)
Cupressus macnabiana (Callitropsis macnabiana ) Maknabski čempres severna Kalifornija
Cupressus macrocarpa (Callitropsis macrocarpa ) Monterejski čempres Sajpres Pojnt na Pebl Biču i Pojnt Lobos blizu Karmela u Kaliforniji
Cupressus montana (Callitropsis montana ) San Pedro Martir čempres Meksiko: Donja Kalifornija
Cupressus nevadensis (Callitropsis nevadensis) Piute čempres Južna Sijera Nevada, unutar okruga Kern, Kalifornija i okrug Tulare.
Cupressus nootkatensis (sin: Xanthocyparis nootkatensis) Nutka čempres Ostrvo Vankuver, Britanska Kolumbija, Kanada
Cupressus pigmaea (Cupressus goveniana var. pigmaea; Callitropsis pigmaea ) Mendočino čempres Okruzi Mendočino i Sonoma u severozapadnoj Kaliforniji
Cupressus revealiana El Rinkon čempres Donja Kalifornija u severozapadnom Meksiku
Cupressus sargentii (Callitropsis sargentii) Sardžent čempres Okrug Mendočino južno do okruga Santa Barbara u Kaliforniji
Cupressus stephensonii (Callitropsis stephensonii ) Kujamaka čempres Okrug San Dijego, Kalifornija

Alergenski potencijal[uredi | uredi izvor]

Sve biljke iz roda Cupressus, uključujući čemprese Novog Sveta (sada Callitropsis), su izuzetno alergene i imaju OPALS rang alergije od 10. U toplim, mediteranskim klimama, ove biljke oslobađaju velike količine polena otprilike sedam meseci svake godine.[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Farjon, A.: Monograph of Cupressaceae and Sciadopitys. Royal Botanic Gardens, Kew. 2005. ISBN 1-84246-068-4.
  2. ^ Gadek, P. A., Alpers, D. L., Heslewood, M. M., & Quinn, C. J. (2000). Relationships within Cupressaceae sensu lato: a combined morphological and molecular approach. American Journal of Botany 87: 1044–1057)
  3. ^ κυπάρισσος, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, on Perseus Digital Library
  4. ^ a b Stull, Gregory W.; Qu, Xiao-Jian; Parins-Fukuchi, Caroline; Yang, Ying-Ying; Yang, Jun-Bo; Yang, Zhi-Yun; Hu, Yi; Ma, Hong; Soltis, Pamela S.; Soltis, Douglas E.; Li, De-Zhu (19. 7. 2021). „Gene duplications and phylogenomic conflict underlie major pulses of phenotypic evolution in gymnosperms”. Nature Plants (na jeziku: engleski). 7 (8): 1015—1025. ISSN 2055-0278. S2CID 236141481. doi:10.1038/s41477-021-00964-4. 
  5. ^ Eckenwalder, James E. (2009). Conifers of the world: the complete reference. United Kingdom: Timber Press. str. 720. ISBN 978-0881929744. 
  6. ^ „Cupressus duclouxiana in Flora of China @ efloras.org”. eFloras.org Home. Pristupljeno 2019-08-02. 
  7. ^ Little, D. P., Schwarzbach, A. E., Adams, R. P. & Hsieh, Chang-Fu. 2004. The circumscription and phylogenetic relationships of Callitropsis and the newly described genus Xanthocyparis (Cupressaceae). American Journal of Botany 91 (11): 1872–1881. Abstract Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. jun 2010)
  8. ^ Little, D. P. (2006). Evolution and circumscription of the true Cypresses. Syst. Bot. 31 (3): 461-480.
  9. ^ Ogren, Thomas (2015). The Allergy-Fighting Garden. Berkeley, CA: Ten Speed Press. str. 95. ISBN 9781607744917. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Farjon, A. (2005). Monograph of Cupressaceae and Sciadopitys. Royal Botanic Gardens, Kew. ISBN 1-84246-068-4.
  • Gadek, P. A., Alpers, D. L., Heslewood, M. M., & Quinn, C. J. (2000). Relationships within Cupressaceae sensu lato: a combined morphological and molecular approach. American Journal of Botany 87: 1044–1057. Available online Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. septembar 2009).
  • Little, D. P., Schwarzbach, A. E., Adams, R. P. & Hsieh, Chang-Fu. 2004. The circumscription and phylogenetic relationships of Callitropsis and the newly described genus Xanthocyparis (Cupressaceae). American Journal of Botany 91 (11): 1872–1881. Abstract Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. jun 2010)
  • Little, D. P. (2006). Evolution and circumscription of the true Cypresses. Syst. Bot. 31 (3): 461-480.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Čempres na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Чемпрес&oldid=27549565”