Pređi na sadržaj

Чешуља

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Geranium robertianum
Naučna klasifikacija
Carstvo:
(nerangirano):
(nerangirano):
(nerangirano):
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
G. robertianum
Binomno ime
Geranium robertianum

Češulja (Geranium robertianum ili Robertiella robertiana), poznatiji kao Robert-trava, Crveni Robin, ili (u Severnoj Americi) Robert muškatle, je uobičajena vrsta vilinog oka poreklom iz Evrope i delova Azije, Severne Amerike i severne Afrike.

Opis[uredi | uredi izvor]

Tipična struktura listova

Raste kao sitne uspravna godišnja ili dvogodišnja biljka, visine do pedeset centimetara, proizvodeći mali, roze, cvet sa pet latica (8-14 mm u prečniku)[1], od aprila do jeseni. Stabljika je često crvenkasta; listovi takođe pocrvene na kraju sezone cvetanja. Biljka ima mali koren.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Glavna oblast rasprostranjenosti je Evropa od severne obale Sredozemnog mora do Baltika i od Britanskih ostrva na Zapadu do Kavkaza na istoku.[2] Uvedena je u mnoge drugim umerene delove sveta, vervatno kroz korišćenje kao ukrasna biljka, kao što je Zalivska oblast San Franciska u Kaliforniji. U državi Vašington poznata je kao Smrdljivi Bob i klasifikovan kao štetan korov.[5][3][6][4]

Primena[uredi | uredi izvor]

U tradicionalnoj biljnoj medicini, biljka Robert je korišćen kao lek za zubobolju i krvarenje nosa[5] i kao sredstvo za zarastanje rana (koriste se za ili korisno u zarastanju rana).[6] Ime je objašnjeno kao veza sa opatom i travarom Robertom od Molesme. Svežesa ubrani listovi imaju miris koji podseća na zapaljene gume i ako se natrlja na telo odvraća komarace.[6] Aktivni sastojci su tanin, gorka supstanca koja se zove geranin i eterična ulja. Nosili su ga da bi privuku sreć, i zahvaljujući svojoj povezanosti sa rodama, za povećanje plodnosti.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ New flora of the British isles, 2010 
  2. ^ Geranium robertianum L. 
  3. ^ WSNWCB (2005), str. 8
  4. ^ WSNWCB (2007)
  5. ^ Desk Reference To Nature's Medicine, 2006 
  6. ^ a b Flora Celtica, 2004 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]