Pređi na sadržaj

Šalmanasar III

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šalmanasar III
Izraelski kralj Jehu se klanja Šalmanaseru III
Lični podaci
Datum rođenja9. vek p. n. e., 858. p. n. e.
Datum smrti824. p. n. e.
Mesto smrtiAsirija
Porodica
PotomstvoŠamši-Adad V
RoditeljiAšurnasirpal II
Period859. p. n. e.824. p. n. e.
PrethodnikAšurnasirpal II
Stela iz Kurka od Šalmanasera, u kojoj se govori o bici kod Karkara
Crni obelisk Šalmanasara III u Britanskom muzeju

Šalmanasar III (ili Salmanasar III) je bio kralj Asirije od 859. do 824. p. n. e. Sin je prethodnog kralja Ašurnasirpala II.


Stalni pohodi[uredi | uredi izvor]

Dugo je vladao i stalno je vodio pohode protiv istočnih plemena, Vavilonaca, naroda Mesopotamije i Sirije, kao i protiv Kizuvadne i Urartua. Njegova vojska je došla sve do jezera Van i do planina Taurus. Hetiti iz Karkemiša su bili prinuđeni da mu plaćaju danak. Pokorio je kraljevine Hamat i Aram Damask.

Protiv Asirije je 853. p. n. e. stvorena koalicija Egipta, Hamata, Arvada, Amonita, Ahaba od Izraela i drugih susednih država. Koaliciju je predvodio Hadadezer od Damaska. Koalicija je pobedila asirsku vojsku u bici kod Karkara 853. p. n. e. Ipak Šalmanasar je istrajao u svojim pokušajima da pokori Izrael i Siriju. Usledile su i druge bitke tokom 849 i 846. p. n. e.

Pet pokorenih kraljeva[uredi | uredi izvor]

Šalmanasar III je ponovo krenuo u pohod protiv Hadadezerova naslednika Hazela od Damaska i prislio ga je potraži sklonište unutar zidina glavog grada. Šalmanazar nije mogao da zauzme Damask, ali okolnu teritoriju je poharao. Tada su kralj Izraela Jehu i feničanski gradovi bili prisiljeni da plaćaju danak Asiriji, što su i učinili 841. p. n. e.

Na crnom obelisku, koji se danas nalazi u Britanskom muzeju prikazanao je 5 pokorenih kraljeva, kako se klanjaju pred asirskim kraljem Šalmanasarom[1]. To su bili:

  • Sua od Gilzana, u današnjem Iranu
  • Jehu od Izraela
  • jedan neimenovani vladar (moguće Egipat)
  • Marduk-apil-usur od Suhija, srednji Eufrat, Sirija i Irak
  • Kalparanda od Patin

Inače Vaviloniju je već bio osvojio, kao i močvare Haldejaca na jugu. Vavilonskog kralja je ubio.

Građanski rat u Asiriji[uredi | uredi izvor]

Šalmanasar je 836. poslao ekspediciju protiv Tibarena (Tabal), a posle toga je usledio pohod na Kapadokiju, a 832. pohod na Urartu. Već 831. kralj je zbog starosti zapovedništvo nad vojskom predao Tartanu (glavnokomandujućem) Dajan-Asuru. Niniva i drugi gradovi su se pobunili 826. p. n. e. Pobunu je predvodio njegov sin Asurdaninpal. Građanski rat je trajao dve godine, a pobunu je ugušio drugi Šalmanasarov sin Šamšiadad V. Nešto posle toga Šalmanasar je umro. Sagradio je palatu u Kalahu (Nimrud), a nekoliko edicija kraljevskih anala opisivalo je njegove vojne pohode, od kojih je poslednje upisao na Crnom obelisku iz Kalaha.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Crni obelisk - www.learningsites.com - Pristupljeno 07. 05. 2014.