Škarkina vila
Škarkina vila | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Beograd |
Opština | Savski venac |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | 1927. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture |
Škarkina vila nalazi se u Deligradskoj ulici br. 13 u Beogradu, na vračarskoj padini, u blizini jednog od najvećih gradskih trgova – Slavije.[1]
Za podizanje svoje kuće u Deligradskoj ulici, Rihard Škarka je pozvao arhitektu Dragišu Brašovana. Budimpeštanski đak je do tada u Beogradu već realizovao svoje prvo potpuno samostalno delo, zgradu bivše Eskontne banke u Nušićevoj ulici. Ostvarenje u kombinaciji barokno-klasicističke eklektike, obezbedilo je Brašovanu dobar prijem u beogradskoj sredini.
Škarkina vila izgrađena je tokom 1926–1927. godine, kao reprezentativna gradska vila. Akademski principi, romantičarski duh, istoristički motivi, primese modernih ideja i ardekoovski tretman površina, prepoznaju se u oblikovanju glavne – ulične fasade objekta. Fasada je izvedena u jednoj ravni, a dekorativni elementi preuzeti iz istorijskih stilova, romanike, venecijanske gotike i baroka doprinose njenoj slikovitosti. Stroga akademska podela fasade je napuštena, a njenoj slojevitoj obradi arhitekta je pristupio na kreativan način. Rustičnoj obradi donje zone sa zabatnim motivima, dijamant kvaderima veoma bliskim češkom kubizmu, i prozorima završenim slepim arkadama, suprotstavlja se ravna površina sprata. Njom dominira romantičarska trifora ispunjena floralnim, zoomorfnim i antropomorfnim motivima, postavljena između modernistički tretiranih prozorskih otvora bez posebnog akcenta. Fasada se završava dekorativno rešenom nazubljenom krovnom atikom. Motiv prelomljenog luka i baroknih voluta ponovljen je i na monumentalnoj ulaznoj kapiji, čija su vrata rešena u vidu vrlo dekorativno tretirane metalne rešetke.
U harmonizovanom odnosu detalja i celine otkriva se modernistički pristup. Odstupajući od akademskih principa, Brašovan je ornamentalnu dekoraciju izdvojio u jasno određene celine, čime su istaknuti i elementi moderne arhitekture. Suprotstavljene i ujedno objedinjene široke plošne površine i ornament, luk i oštar ugao, izvijena i prava linija, motivi različitih istorijskih stilova u sasvim modernom aranžmanu, čine ovu fasadu jednom od najneobičnijih i jednom od najšarmantnijih u Beogradu.
Za razliku od većine svojih savremenika arhitekta Dragiša Brašovan je posebnu pažnju posvetio i manje uočljivim dvorišnim fasadama ostvarujući jedinstvo ukupnog izgleda građevine u morfološkom i stilskom pogledu. Raskošnoj spoljnoj obradi odgovara i bogato opremljen enterijer. Na plafonu kružnog hola prizemlja do danas je sačuvana zidna slika, nažalost nepoznatog autora.
Godine 1927. fasada Škarkine vile dobila je nagradu kao jedna od najlepših fasada u Beogradu.
Danas se u ovoj raskošnoj gradskoj vili nalazi Ambasada Belorusije.
Škarkina vila je objekat značajne arhitektonske i kulturno-istorijske vrednosti. Ona predstavlja jedan od najuspelijih primera Brašovanove arhitekture gradskih vila, a kao retka građevina romantičarskog duha zauzima izuzetno mesto u beogradskoj međuratnoj arhitekturi.
Kao objekat značajnih arhitektonskih i kulturno-istorijskih vrednosti, Škarkina vila proglašena je za spomenik kulture 2002. godine (Odluka, Službeni glasnik RS, br. 73/02).
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- K. Ćirić, Škarkina vila, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Beograd 2011. * Dokumentacija ZZSKGB, SK-296 Z. Manević, Delo arhitekte Dragiše Brašovana, ZLU Matice srpske, br. 6, Novi Sad, 1970.
- A. Kadijević, Život i delo arhitekte Dragiše Brašovana (1887–1965), GGB, knj. XXXVII, Beograd, 1990.
- A. Ignjatović, Dve beogradske kuće arhitekte Dragiše Brašovana, Nasleđe, V, Beograd, 2004.
- Dosije spomenika kulture Škarkina vila, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
- Z. Manević, Delo arhitekte Dragiše Brašovana, ZLU Matice srpske, br. 6, Novi Sad, 1970.
Izvori
[uredi | uredi izvor]Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Škarkina vila (publikacija) - Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, katalozi 2011, autor Ksenija Ćirić, 10. 10. 2013.
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd
- Lista spomenika