Pređi na sadržaj

Aix

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Aix
Mandarinke, mužjak i ženka
(Aix galericulata)
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Rod:
Aix

F. Boie, 1828
Vrste

Aix je rod ptica iz porodice plovki (Anatidae) i reda plovuša (Anseriformes). Još uvek nema dovoljno podataka na osnovu kojih bi rod Aix mogao pouzdano biti svrstan u neku od dve potporodice iz porodice plovki, patke (Anatinae) ili utve (Tadorninae).

Vrste[uredi | uredi izvor]

Rod Aix uključuje dve vrste:[1]

Rod Aix je u prošlosti svrstavan u potporodicu „Cairininae”, međutim utvrđeno je da je to parafiletska grupa, koja se nalazi između potporodica patke (Anatinae) i utve (Tadorninae). Trenutno nije potpuno jasno da li bi rod Aix trebalo da bude uključen u potporodicu patke (Anatinae) ili utve (Tadorninae).[2][3]

Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi izvor]

Karolinka je vrsta koja naseljava Severnu Ameriku,[4] od južne Kanade do severnog Meksika i koja se najčešće javlja u istočnom delu SAD.

Mandarinka je vrsta koja naseljava Aziju i koja se najčešće javlja u Japanu i Kini, ali postoji i značajna populacija podivljalih ptica u Velikoj Britaniji (ptica koje su iz zatočeništva pobegle u divljinu).

Obe vrste su selice, koje se tokom zime sele sa severa na jug. Staništa su im šumski potoci i bare.

Opis[uredi | uredi izvor]

Kod obe vrste iz roda je prisutan izraženi polni dimorfizam, ženke su manje od mužjaka i perje ženki je manje šareno od perja mužjaka.

Karolinke dostižu težinu od 500-700 g, dužinu od 41-49 cm i raspon krila od 73-75 cm. Mužjaci imaju crvene oči i šareno perje. Oba pola imaju ćube na glavi.

Mandarinke dostižu dužinu od 41-49 cm i raspon krila od 65-75 cm. Perje mužjaka mandarinki je šarenije od perja mužjaka karolinki. Kao i kod karolinki perje ženki mandarinki je jednoličnije od perja mužjaka.

Ishrana[uredi | uredi izvor]

Karolinke se hrane malim beskičmenjacima, insektima i hranom biljnog porekla, dok su mandarinke uglavnom biljojedi.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Karolinke dostižu polnu zrelost sa navršenih godinu dana života. U toku jedne sezone su monogamne. Pare se između februara i aprila zavisno od geografske širine na kojoj se nalazi područje koje naseljavaju. Period inkubacije traje oko 30 dana, a veličina legla je od 6 do 15. Pačići su potrkušci, koji gnezdo napuštaju prvog dana života, a majka o njima brine narednih oko 60 dana. Pačići imaju veliku stopu smrtnosti. Prosečan životni vek karolinki je 3 do 4 godine.

Mandarinke su takođe monogamne. Ženka polaže od 9 do 12 jaja u gnezdo, a inkubacija traje oko 30 dana. Majke o pačićima brinu oko 40 dana, što je nešto kraće nego što o svojim pačićima brinu ženke karolinki.

Ugroženost[uredi | uredi izvor]

Obe vrste pogađa gubitak staništa, površina na kojima se prostiru šume koje su staništa ovih vrsta se smanjuju. Međutim obe vrste su 2016. na Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), navedene kao vrste za koje postoji mali rizik od izumiranja.[5][6]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jobling, James A (2010). The Helm Dictionary of Scientific Bird Names
  2. ^ Johnson, Kevin P.; Sorenson, Michael D. (1999). „Phylogeny and biogeography of dabbling ducks (genus Anas): a comparison of molecular and morphological evidence”
  3. ^ Madge, Steve; Burn, Hilary (1987). Wildfowl : an identification guide to the ducks, geese and swans of the world.
  4. ^ „Wood Duck (Aix sponsa)”. Northern Prairie Wildlife Research Center.
  5. ^ Birdlife International (2012). „Aix galericulata”. IUCN Red List.
  6. ^ Birdlife International (2012). „Aix sponsa”. IUCN Red List.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]