Pređi na sadržaj

Allium carinatum

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Allium carinatum
Allium carinatum[1]
Naučna klasifikacija uredi
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Monocotyledones
Red: Asparagales
Porodica: Amaryllidaceae
Potporodica: Allioideae
Rod: Allium
Vrsta:
A. carinatum
Binomno ime
Allium carinatum
Sinonimi[2]
Sinonimi vrste
  • Aglitheis carinata (L.) Raf.
    • Allium asperum G.Don
    • Allium calcareum Reut.
    • Allium consimile Jord. ex Gren. & Godr.
    • Allium denticulatum Kit.
    • Allium flexifolium Jord. ex Gren. & Godr.
    • Allium flexum Waldst. & Kit.
    • Allium flexuosum Host 1827, illegitimate homonym not d'Urv. 1822 (syn of A. staticiforme)
    • Allium foetidum Willd.
    • Allium monserratense Pourr. ex Willk. & Lange
    • Allium montenegrinum Beck & Szyszyl.
    • Allium pratense Schleich. ex Kunth.
    • Allium purpureum Schur
    • Allium violaceum Willd.
    • Cepa carinata (L.) Bernh.
    • Codonoprasum carinatum (L.) Rchb.
    • Codonoprasum consimile (Jord. ex Gren. & Godr.) Fourr.
    • Codonoprasum flexifolium (Jord. ex Gren. & Godr.) Fourr.
    • Raphione carinata (L.) Salisb.

Allium carinatum je višegodišnja zeljasta biljka koja pripada familiji Amaryllidaceae.

Koren je lukovica intenzivnog mirisa luka. Uspravna biljka sa izduženo lancetasim listovima.

Cvetovi su ovalnog oblika i sakupljeni su u glavičastu cvast, bele ili roze boje. [3] Veličina cvasti je od 1 do 2,5 cm. Period cvetanja je jul i dugo ostaje biljka u cvetu. Gineceum je veći od cveta biljke. Sa svake strane cvasti se pruža takozvani brk, po čemu i biljku zovu brka.[3]

Plod je čaura sa semenom veličine nekoliko milimetara.

Stanište

[uredi | uredi izvor]

Otvorena staništa, livade, padine, ivice šuma umerenog pojasa. Kod nas je čest na Rtnju.

Rasejavanje i razmnožavanje

[uredi | uredi izvor]

Rasejava se pomoću vetra i insekata a razmnožava semenom.

Upotreba i lekovitost

[uredi | uredi izvor]

Lukovica je bogata vitaminom C, pigmentom karotenom, proteinima.[3] U narodnoj medicini koristi se kod upala gornjih disajnih puteva, bolesti srca, hipertenzije, problema sa varenjem i ishranom, sistema organa za izlučivanje, upale zglobova, podsticanje cirkulacije i reumatoloških tegoba.[3]

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ 1796 painting, Figure 38 from Deutschlands Flora in Abbildungen at http://www.biolib.de Author Johann Georg Sturm, Painted by Jacob Sturm; published by Kurt Stüber
  2. ^ „The Plant List”. Архивирано из оригинала 01. 06. 2019. г. Приступљено 28. 08. 2019. 
  3. ^ а б в г „KOVAL-LJekovito bilje”. www.koval.hr. Приступљено 2019-08-28.