Pređi na sadržaj

Rubus chamaemorus

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Moroška
Rubus chamaemorus
Naučna klasifikacija uredi
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Rosids
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Rod: Rubus
Vrsta:
R. chamaemorus
Binomno ime
Rubus chamaemorus
L. 1753. not Fisch. ex Ser. 1825.
Sinonimi
Sinonimija
  • Chamaemorus anglica Clus. ex Greene
  • Chamaemorus anglicus Greene
  • Chamaemorus chamaemorus (L.) House
  • Chamaemorus norvegicus Greene
  • Chamaemorus norwegica Clus. ex Greene
  • Rubus chamaemorus var. pseudochamaemorus (Tolm.) Hulten
  • Rubus nubis Gray
  • Rubus pseudochamaemorus Tolm.
  • Rubus yessoicus Kuntze

Moroška (Rubus chamaemorus) je višegodišnja listopadna rizomasta vrsta roda Rubus, iz porodice Rosaceae. Raste u područjima sa hladnom klimom, u zoni tundre i prelazne tajge. Zreli plodovi su zbir koštunica boje ćilibara, jestivi su i dosta slični malinama i kupinama. Poznata je i kao arktička malina.

Za razliku od većine vrsta iz roda Rubus moroška je dvodoma biljka, što znači da ima jednopolne cvetove, s tim da se muški nalaze na jednoj, a ženski na drugoj biljci. Ime potiče od grčke reči χαμαί („na tlu”) i latinskog morus („dudinja”).

Opis vrste[uredi | uredi izvor]

Muški cvet moroške

Moroška je višegodišnja zeljasta ili polužbunasta biljka sa rizomastim korenom. Raste u visinu do 30 centimetara. Stabla su tanka, ne granaju se i imaju 5 do 7 listova, a na vrhu se nalazi po jedan beli cvet iz kog se kasnije razvija plod. Listovi su okrugli i naborani, uglavnom sa po pet režnjeva, nazubljeni po krajevima. Biljke su dvodome, a muški cvetovi su nešto krupniji. Cveta u junu i julu, a plod sazreva za nekih 40−45 dana. Plod je po fizionomiji sličan dudinji, i prečnika je do 1,5 cm. Ima karakterističan miris i slatkast ukus. Zelene bobice imaju žućkasto-crvenkastu boju, dok su zreli plodovi narandžasti i gotovo providni. Koren se vadi u kasnu jesen.

Razmnožava se ili putem rizoma, ili putem semena.[1]

Stanište[uredi | uredi izvor]

Moroške rastu u severnim predelima sa oštrom i hladnom klimom, gde raste uglavnom na jako vlažnom tlu (tresave, močvarne šume, šumotundra i u severnim listopadnim šumama). Raste na područjima između 78° i 55° severne geografske širine, a južnije uglavnom na višim planinama. Podnosi temperature i do −40°C, a jako je osetljiva na zaslanjena i suva tla. Njeno stanište prostire se po celoj Skandinaviji, severnoj Rusiji i istočnoj baltičkoj obali, na severu Azije, te na severu Kanade, na Aljasci i američkim državama Minesoti, Nju Hempširu i Mejnu.[2][3]

Hemijski sastav plodova[uredi | uredi izvor]

Zreli plodovi sadrže šećer (6%), proteine (0,8%), celulozu (3,8%), organske kiseline: jabučna i limunska kiselina (0,8%); vitamin C (30-200 mg), B (0,02 mg), B3 (0,15%) i vitamin A; minerali: mnogo kalijuma, fosfora, gvožđa, kobalta, antocijana, tanina i pektina. Zreli plodovi sadrže više vitamina C nego ista količina pomorandži.[4]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Moroška se nalazi na naličju finske kovanice od 2 evra.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ K. Rapp (1986). „Vegetativ oppformering av molte (Rubus chamaemorus L.)”. Jord og Myr. 10: 1—11. 
  2. ^ Biota of North America Program 2014 state-level distribution map
  3. ^ Biota of North America Program 2014 county distribution map
  4. ^ Авдеенко, С. Нашего бору ягода… // The New Times. — 14.9.2009. — № 32.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]