Корисник:Драган1964

[[

]] == PREDRAG MARKOVIĆ MILANOV (1899 -1947) glumac, reditelj i vokalni solista ==

Predrag Marković Milanov rođen je u Modriči 20. decembra 1899. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, nakon čega je u Sarajevu završio Realku, a potom se upisao u Tehničku školu. Zbog javnog iznošenja negativnog mišljenja o Austrougarskoj Monarhiji 1917. godine isključen je iz škole. Iste godine priključio se Radničkom pozorištu u Sarajevu, gdje je debitovao ulogom Branka u Trifkovićevoj Izbiračici. U ovom pozorištu igrao je brojne naslovne uloge: Arpagona u Molijerovom Tvrdici, Mitu Kradića u Seoskoj loli, Potkoljesina u Ženidbi i Načelnika u Revizoru. Od 1919. godine postaje član Bosansko - Hercegovačkog putujućeg pozorišta, koje je svoje predstave izvodilo u Mostaru, Stocu i Dubrovniku. Kada je u Sarajevu osnovano Narodno pozorište 1921. godine postaje njegovim članom. U ovom pozorištu odigrao je nekoliko veoma zapaženih uloga: Flerana u Molijerovom Uobraženom bolesniku, Brijača u Čehovljevoj Sobi broj 6, Drugog pisara u predstavi Dani našeg života. Potkraj 1921. godine upisuje se na Glumačku školu u Zagrebu koja je djelovala pod vođstvom čuvenog Jurija Ozarovskog. Prelaskom u Zagreb postaje članom Drame Hrvatskog narodnog kazališta gdje već 1922. godine dobija sporedne uloge u nekoliko predstava. Kako bi ga pozorišna publika razlikovala od tada već poznatog glumca HNK Mihajla Markovića, Predrag će od 1923. godine nastupati pod umjetničkim imenom Milanov. Samo do 1932. godine kada je slavio 15 godina glumačkog staža odigrao je preko 200 uloga. Iste godine sa grupom mladih glumaca osniva Dramski studio u Zagrebu, gdje režira Cankarevu dramu Kralj na Betajnovi, a zatim i potresno djelo Čirikova Židovi u kome se obrađuju aktuelni događaji u Njemačkoj.

Film

Uporedo sa nastupima u pozorištu, Predrag Milanov je odigrao i nekoliko naslovnih uloga na filmu. Iz tog perioda sačuvana su dva kratkometražna filma Škole zdravlja: Zašto cijepimo djecu i Grešnice. Svoje glumačko umijeće potvrdio je i u prvom poratnom jugoslovenskom filmu Slavica sa veoma zapaženom ulogom Župnika.

Sevdalinka

Predrag Milanov bio je veliki zaljubljenik u bosansku sevdalinku koju je izvodio na poseban način, tzv. varoškim stilom kako je to svojevremeno zapazio istaknuti etnomuzikolog i kompozitor Vlado Milošević. Sevdalinke je izvodio u brojnim emisijama Radio Zagreba, kabareima, a nekoliko njih je i snimio. Hadžina Fata

Odlazak u SAD 1937

Tridesetih godina Predrag će upoznati Zinku Kunc, udanu Vilfan, tada već poznatu opersku pjevačicu sa zapaženim nastupima u Ljubljani i Zagrebu. Oni će se vjenčati 1937. godine nakon čega odlaze u SAD, gdje je Zinka dobila angažman u čuvenoj njujorškoj operi Metropolitan. Sa njegovim umjetničkim prezimenom Milanov, Zinka će u Americi steći svjetsku slavu. U njenom umjetničkom usponu uloga Predraga Milanova je neupitna, što je i sama Zinka više puta isticala u brojnim intervjuima u jugoslovenskoj i američkoj štampi. Supružnici Milanov bili su veoma aktivni u prikupljanju pomoći za postradale Jugoslovene u Drugom svjetskom ratu, a od 1943. godine i veliki promotori NOB.

Povratak u Jugoslaviju 1945

Potkraj 1945. godine Predrag se vraća u Zagreb, a Zinka ostaje u Americi, gdje će već naredne godine steći državljanstvo SAD. Predrag je u početku angažovan kao animator za kulturu u Zagrebu, a potom se vraća u HNK, gdje je već 1946 odigrao nekoliko predstava.

Odlazak u Sarajevo

Potkraj 1946. godine Predrag Milanov odlazi u Narodno pozorište u Sarajevo gdje će režirati nekoliko predstava. Prema zvaničnom izvještaju, umro je od srčane astme 27. juna 1947. godine, a sahranjen na zagrebačkom Mirogoju 1.. jula 1947. godine.

=== GLAVNE ULOGE U HNK ZAGREB ===

Jure Kučić, Vučjak, Miroslav Krleža, 1923

Melhior, Proljeće se budi, Vedekind, 1924

Džek, Vinograd gospodnji, 1924

Mišić, Kir Janja, Jovan Sterija Popović, 1924

Orsino, Na tri kralja, Šekspir, 1924

Robert, Škola za kokote, 1924

Hajduk, Božji čovjek, 1924

Mironov, Dani života, 1925

Sava Savić, Protekcija, 1927

Perica Sladović, Španjolska muha, 1927

Čovjek s nogom, Put oko sveta, 1928

Radojica, 3:1, 1929

Abram, Kvadratura kruga, 1930

Troter, Svršetak puta, 1930

Ženskar, Vrzino kolo, 1931

Pop Spira, Pop Ćira i pop Spira, 1932

Argan, Umišljeni bolesnik, 1933

Podkoljesin, Ženidba, 1934

Gornik, Za dobro naroda, 1934

Lazić, Ujež, 1935

Savjetnik, Gospodsko dijete, 1935

Ujka Blagoje, Dr, 1936

Advokat, Srba, 1936

Tobija, Na tri kralja, 1939

Споменице и захвалнице

100 измена

20%