Aleksandar Sekulić

За другу употребу, погледајте страницу Александар Секулић (сликар).

Aleksandar Sekulić
Aleksandar Sekulić
Datum rođenja	(1937-04-26)26. april 1937.
Mesto rođenja	Sekulići  Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti	16. septembar 2009.(2009-09-16) (72 god.)
Mesto smrti	Beograd  Srbija

Aleksandar Sekulić (Sekulići, Kraljevina Jugoslavija, 26. april 1937 — Beograd, Srbija, 16. septembar 2009) bio je srpski književnik.

Biografija

Rođen u selu Sekulići kod Danilovgrada, od oca Blaža, pravnika i majke Plane, rođene Pavličić, domaćice. Aleksandar je bio najstariji od četvoro dece, Slobodanke (Cane, udate Stanković), Zorana i Radojke (Bebe, udate Ražnatović). U Beograd se porodica seli neposredno posle II Svetskog rata, gde Aleksandar završava osnovnu školu i Drugu beogradsku (mušku) gimnaziju. 1958. godine upisuje Pravni fakultet i posle dve godine, sa položenim ispitima, napušta studije. Pokušava da radi kao pripravnik, komercijalista ali se se to meri mesecima. Ostalo je priznati radni staž slobodnog umetnika od 1959. godine. Po pozivu, putuje sa delegacijom književnika sa prostora tadašnje Jugoslavije, u Rumuniju, Mađarsku, Švajcarsku, Francusku (1979. godine sa klokotristima), Grčku. Od 1981. godine do 1986. godine živi i stvara u Parizu.

Prve pesme objavljuje 1959.godine u modernističkom časopisu "Delo" (Neutešne pesme). Sarađuje u "Studentu", "Mladosti", "Vidicima", "NIN"-u, "Beogradskoj nedelji", "Stvaranju", "Politici".

Između 70-tih i 80-tih godina objavljuje u svim važnijim listovima i časopisima ("Književne novine", "Delo", "Pesničke novine", "Književna reč", "Stvaranje", "Ovdje", "Oko"). 80-tih i 90-tih, nastavlja saradnju sa ovim i drugim glasilima ("Savremenik", "Srpski književni glasnik", "Letopis matice srpske", "Sveske"). Sekulić je bio član Uredništva Srpskog književnog glasnika. Devedesetih godina, u najvećem dnevnom listu na Balkanu, "Politici", Sekulić je redovno objavljivao svoje tekstove.

Aleksandar Sekulić je član Udruženja književnika Srbije od 1969. godine. O njegovom radu pisali su Srba Ignjatović, Čedomir Mirković, Adam Puslojić, Milorad Blećič, Ranko Jovović i Milan Nenadić.

Aleksandar će ostati zapamćen kao izuzetni govornik, koji je uspevao da svojim oratorskim kvalitetima i izražajnošću osvoji publiku na mnogobrojnim književnim susretima. A. Jerkov za njega kaže da "njegove stihove ne treba štampati nego izdavati snimljene na kaseti". To dokazuje i scenski prikaz pesme "Majstori, majstori" u obradi I. Rastegorca (video snimak), kao i TV emisija u ciklusu "Pesničke vedrine".

MAJSTORI U KUĆI Majstore zatekoh na krovu stare kuće menjaju slomljen crep majstori na krovu majstori unutra majstori, majstori ko vas je zvao zašto dirate moj crni krov na kojem stoji roda bela na kojem raste trava kudrava moj krov u podnožju dugog veka zašto ste mi kuću zauzeli zašto ste napali čekićima ekserima četkama bojama majstori majstori izlazite pustite me da sam kuću uređujem ne čuju oni ukucavaju moje kosti farbaju mojom krvlju iznose iz mog srca nameštaj stari nepodnošljivi majstori njih trideset sede na meni jednom doći će kažu čuven gost loviće maglu po šumarcima sa tvojom će se kućom sudariti mora da bude kao iz bajke evo tebi ogledalo češljaj smeh u njemu lice ti je poduprto železnom tugom majstori majstori šta ste učinili to nije moja kuća to moj gost nije to više nisam ni ja

Klokotrizam

Aleksandar Sekulić je jedan od osnivača klokotrizma - književnog pravaca nastalog toku sedamdesetih godina XX veka. Pisao je o klokotrističkoj umetnosti traktate, članke, projekte za klokotristička dešavanja u "Delu", "Sintezama", "Oku", "Književnoj reči" - "Mnogouglo jaje", 1979. "Prvi znak ludila" - Klokotrizam, Kruševac, 1983. godine.

Klokotristi su eksperimentisali sa književnom formom u cilju nadilaženja pravila i estetskih normi umetnosti. Jedan od pripadnika ovog pravca je i književnik Nikola Šindik.

Nagrade

• 1998. godine - nagrada "Milan Rakić";
• 1992. godine - književno i društveno priznanje "ZLATNI BEOČUG BEOGRADA";
• 1992. godine - književna nagrada "Risto Ratković"
• 1987. godine - nagrada "Borski grumen"

Bibliografija

• Jedno zrno časti, 1971.
• Venecijanska kugla, 1973.
• Gospođa Halucinacija, 1978.
• Formula jedan, 1980.
• Ko nekad, ko nekad, 1981.
• To majka više ne rađa, 1981.
• Stanari kukavičjeg bloka, 1985.
• Ovo vam je za ono, 1985.
• Čekajući Gogolja, 1987.
• Licem prema Istoku, 1987.
• Slavno strašilo, 1988.
• Čežnja za svojim originalom, 1992.
• Sabrane pesme I-IV, 1992.
• Ogledalo prema ogledalu, 1993.
• Incident na paradi, 2001.

Objavio je sabrana dela u četiri toma. Poezija mu je prevođena na pendžabi, ruski, italijanski, rumunski, makedonski i slovenački jezik.

Spoljašnje veze

• Klokotrizam
• Nikola Šindik
• Novosti: Preminuo pesnik Aleksandar-Aca Sekulić
• Moje su pesme tražile moju glavu
• Blog o Aleksandru Sekuliću