Пређи на садржај

Cefiksim

С Википедије, слободне енциклопедије
(преусмерено са J01DA23)

Cefiksim
IUPAC ime
(6R,7R)-7[2-(2-Amino-1,3-thiazol-4-il)-2-(karboksmetoksimino)acetil]amino3-etenil-8-okso-5-tia-1-azabiciklo[4.2.0]okt-2-en-2-karboksilna kiselina
Klinički podaci
Prodajno imeSupraks, druga[1]
Drugs.comMonografija
MedlinePlusa690007
Podaci o licenci
Način primeneoralno
Pravni status
Pravni status
Farmakokinetički podaci
Bioraspoloživost30 do 50%[3]
Vezivanje proteinaPribližno 60%
Poluvreme eliminacijePromenljivo
u proseku 3 do 4 sata
Izlučivanjerenalno i bilijarno
Identifikatori
CAS broj79350-37-1 ДаY
ATC kodJ01DD08 (WHO)
PubChemCID 5362065
DrugBankDB00671 ДаY
ChemSpider4514923 ДаY
UNIIXZ7BG04GJX ДаY
KEGGD00258 ДаY
ChEBICHEBI:472657 ДаY
ChEMBLCHEMBL1541 ДаY
Hemijski podaci
FormulaC16H15N5O7S2
Molarna masa453,44 g·mol−1
  • O=C2N1/C(=C(/C=C)CS[C@@H]1[C@@H]2NC(=O)C(=N\OCC(=O)O)/c3nc(sc3)N)C(=O)O
  • InChI=1S/C16H15N5O7S2/c1-2-6-4-29-14-10(13(25)21(14)11(6)15(26)27)19-12(24)9(20-28-3-8(22)23)7-5-30-16(17)18-7/h2,5,10,14H,1,3-4H2,(H2,17,18)(H,19,24)(H,22,23)(H,26,27)/b20-9-/t10-,14-/m1/s1 ДаY
  • Key:OKBVVJOGVLARMR-QSWIMTSFSA-N ДаY

Cefiksim, koji se između ostalog prodaje pod brendom supraks, je antibiotik koji se koristi za lečenje brojnih bakterijskih infekcija.[3] Ove infekcije uključuju upalu srednjeg uva, strep grla, pneumoniju, infekcije urinarnog trakta, gonoreju i lajmsku bolest.[3] Za gonoreju je obično potrebna samo jedna doza.[4] U Sjedinjenim Državama to je druga linija lečenja nakon ceftriaksona za gonoreju.[3] Uzima se oralno.[3]

Uobičajeni neželjeni efekti uključuju dijareju, bol u stomaku i mučninu.[3] Ozbiljni neželjeni efekti mogu uključivati alergijske reakcije i Clostridium difficile dijareju.[3] Ne preporučuje se osobama sa istorijom teške alergije na penicilin.[4] Smatra se da je relativno bezbedan tokom trudnoće.[5] On spada u klasu cefalosporina treće generacije.[3] Deluje tako što ometa ćelijski zid bakterije što dovodi do njene smrti.[3]

Cefiksim je patentiran 1979. godine i odobren za medicinsku upotrebu u Sjedinjenim Državama 1989. godine.[3][6] Nalazi se na listi esencijalnih lekova Svetske zdravstvene organizacije.[7] Dostupan je kao generički lek u Sjedinjenim Državama.[8]

Osobine[уреди | уреди извор]

Cefiksim je organsko jedinjenje, koje sadrži 16 atoma ugljenika i ima molekulsku masu od 453,450 Da.[9][10][11][12]

Osobina Vrednost
Broj akceptora vodonika 11
Broj donora vodonika 4
Broj rotacionih veza 8
Particioni koeficijent[13] (ALogP) -0,7
Rastvorljivost[14] (logS, log(mol/L)) -3,6
Polarna površina[15] (PSA, Å2) 238,1

Marketing[уреди | уреди извор]

Cefiksim je u prodaji pod mnoštvom brandova širom sveta; primeri su Pancef, Caricef, Taxim o, Texit, Ofex, Ceftid, Cef-3, Denvar, 3-C, Cefim, Magnett, Oroken, Ofiken, Fix-A, and Zifi.[1][16] U Indiji se on prodaje kao Zifi 200 i često biva falcifikovan.[17]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ а б „Cefixime—Drugs.com”. www.drugs.com. Архивирано из оригинала 30. 5. 2016. г. Приступљено 10. 12. 2016. 
  2. ^ „Suprax 200 mg Tablets - Summary of Product Characteristics (SmPC)”. (emc). 20. 8. 2019. Архивирано из оригинала 22. 9. 2020. г. Приступљено 23. 4. 2020. 
  3. ^ а б в г д ђ е ж з и „Cefixime”. The American Society of Health—System Pharmacists. Архивирано из оригинала 27. 11. 2016. г. Приступљено 8. 12. 2016. 
  4. ^ а б World Health Organization (2009). Stuart MC, Kouimtzi M, Hill SR, ур. WHO Model Formulary 2008. стр. 107. ISBN 9789241547659. hdl:10665/44053Слободан приступ. 
  5. ^ „Cefixime (Suprax) Use During Pregnancy”. Drugs.com. 29. 3. 2019. Приступљено 24. 12. 2019. 
  6. ^ Fischer J, Ganellin CR (2006). Analogue-based Drug Discovery. John Wiley & Sons. стр. 495. ISBN 9783527607495. 
  7. ^ World Health Organization (2019). World Health Organization model list of essential medicines: 21st list 2019. Geneva: World Health Organization. hdl:10665/325771Слободан приступ. WHO/MVP/EMP/IAU/2019.06. License: CC BY-NC-SA 3.0 IGO. 
  8. ^ „Generic Suprax Availability”. Drugs.com. Приступљено 23. 4. 2020. 
  9. ^ McMillan A, Young H: The treatment of pharyngeal gonorrhoea with a single oral dose of cefixime. Int J STD AIDS. 2007 Apr;. 18 (4): 253—4. PMID 17509176.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ). .
  10. ^ Adam D, Hostalek U, Troster K: 5-day cefixime therapy for bacterial pharyngitis and/or tonsillitis: comparison with 10-day penicillin V therapy. Cefixime Study Group. Infection. 1995;23 Suppl 2:S83-6. . PMID 8537138
  11. ^ Knox, C.; Law, V.; Jewison, T.; Liu, P.; Ly, S.; Frolkis, A.; Pon, A.; Banco, K.; Mak, C.; Neveu, V.; Djoumbou, Y.; Eisner, R.; Guo, A. C.; Wishart, D. S. (2011). „DrugBank 3.0: A comprehensive resource for 'omics' research on drugs”. Nucleic Acids Research. 39 (Database issue): D1035—41. PMC 3013709Слободан приступ. PMID 21059682. doi:10.1093/nar/gkq1126. 
  12. ^ Wishart, D. S.; Knox, C.; Guo, A. C.; Cheng, D.; Shrivastava, S.; Tzur, D.; Gautam, B.; Hassanali, M. (2008). „DrugBank: A knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets”. Nucleic Acids Research. 36 (Database issue): D901—6. PMC 2238889Слободан приступ. PMID 18048412. doi:10.1093/nar/gkm958. 
  13. ^ Ghose, A.K.; Viswanadhan V.N. & Wendoloski, J.J. (1998). „Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods”. J. Phys. Chem. A. 102: 3762—3772. doi:10.1021/jp980230o. 
  14. ^ . PMID 11749573.  Текст „noedit” игнорисан (помоћ); Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  15. ^ . PMID 11020286.  Текст „noedit” игнорисан (помоћ); Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  16. ^ „FDC—Products—Formulations”. fdcindia.com. Приступљено 2018-05-02. 
  17. ^ Perur S (30. 10. 2018). „Fake drugs: the global industry putting your life at risk”. Mosaic. Приступљено 13. 12. 2018. 

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]



Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).