Пређи на садржај

Kranijalni šavovi

С Википедије, слободне енциклопедије
Kranijalni šavovi
Fontanele i šavovi sa gornje strane lobanji deteta
Fontanele i šavovi sa leve strane lobanje deteta.
Anatomska terminologija

Kranijalni šavovi ili kranijalne suture su sinartroze ili neka vrsta „zglobova” u kojima su kosti rigidno vezane fibroznim tkivom.[1][2][3]

Značaj[уреди | уреди извор]

Uloga kranijalnih sutura je dvostruka:[4][5][6]

  • Tokom intrauterinog i ranog perinatalnog života obezbeđuju održavanje distance između kostiju svoda lobanje.
  • Za vreme porođaja omogućavaju fleksibilnost glave novorođenčeta pri prolasku kroz porođajni kanal, preklapanjem kostiju, bebine glave bez pritiskanja i oštećenja mozga..[7]

Kranijalne šavovo tokom fetalnog i postnatalnog razvoja su mesta razmeštanje kostiju na kojima dolazi do kontinuirane depozicije koštanog materijala uz istovremeno razdvajanje susednih kostiju.[8] Razmeštanje je uvek praćeno apozicionim rastom kosti koji se naziva remodelacija i koju predstavljaju resorpcija kosti na unutrašnjoj površini lobanje (aktivnost osteoklasta) i depozicija kosti na njenoj spoljnoj površini (aktivnost osteoblasta). Remodelacija kostiju je važan fiziološki mehanizam pomoću kojeg se menja i oblikuje svod lobanje sinhrono sa uvećanjem okcipito-frontalne cirkumferencije i nastavlja se i u periodu posle zatvaranja kranijalnih šavova.[9]

Anatomija[уреди | уреди извор]

Dečija lobanja se sastoji od 6 zasebnih kranijalnih kostiju:[10][11]

  • Prednjе ili čeone kosti
  • Potiljačne kosti
  • Dve parijetalne kosti
  • Dve temporalne kosti

Ove kosti drži zajedno jaka, vlaknasta, elastična tkivna vaza koja se naziva šav ili sutura. Prostori između kostiju koji ostaju otvoreni kod beba i male dece nazivaju se fontanelama ili mekim mestima. Ovi prostori su deo normalnog razvoja lobanje. Kranijalne kosti ostaju odvojene 12 do 18 meseci od rođenja, a zatim zajedno rastu kao deo normalnog rasta, da bi se međusobno povezale u odraslom dobu.[10]

Kalvarija odrasle osobe poseduje ukupno 15 šavova (sutura), od kojih su tri neparne (koronalna, sagitalna i lambdoidna), dok su kosti lica povezane kraniofacijalnim šavovima (metopična, skvamozna, parietomastoidna, okcipitomastoidna, sfenofrontalna, sfenoparijetalna, sfenoskvamozna) Metopična sutura ne osifikuje i ostaje otvorena kod 10% odraslih osoba.[12]

Kranijalne i kraniofacijalne suture.[13][14]

Šav - sutura Lokalizacija
metopična (frontalna, interfrontalna) između frontalnih kostiju
koronalna između frontalne i parijetalnih kostiju
sagitalna između parijetalnih kostiju
lambdoidna između parijetalnih i okcipitalne kosti
skvamozna između parijetalne i temporalne kosti
parietomastoidna između parijetalne kosti imastoidnog nastavka temporalne kosti
okcipitomastoidna između okcipitalne kosti i mastoidnog nastavka temporalne kosti
sfenofrontalna između frontalne i sfenoidne kosti
sfenoparijetalna između parijetalne i sfenoidne kosti
sfenoskvamozna između skvame temporalne kosti i sfenoidne kosti
sfenozigomatična između sfenoidne kosti i zigoma
temporozigomatična između temporalne i zigomatične kosti
frontonazalna između frontalne i nosnih kostiju
frontozigomatična između frontalne i zigomatične kosti
frontomaksilarna između frontalne i maksile
frontolakrimalna između frontalne i lakrimalne kosti
etmoidolakrimalna između etmoidne i lakrimalne kosti
nazomaksilarna između maksile i nosnih kostiju
zigomatikomaksilarna između zigoma i maksile
intermaksilarna između dve maksile
internazalna između nosnih kostiju
Kranijalni šavovi (pogled odozgo)
Kranijalni šavovi (gledano sa leve strane glave)

Vreme zatvaranja kranijalnih šavova[уреди | уреди извор]

Zatvaranje (spajanje) normalnih kranijalnih šavova je fiziološki proces koji se odvija u periodu od nekoliko meseci do nekoliko desetina godina nakon rođenja.[2] [15]

Period najintenzivnijeg rasta lobanje odvija se u prvih šest meseci života novorođenčeta, da bi se okončao između 4. i 6. godine deteta. Imajući u vidu da fiziološki mozak prestaje sa rastom pre završetka procesa širenja i zatvaranja kranijalnih šavova, rast i uvećavanje mozga nije isključivi stimulator rasta kostiju svoda lobanje.[16] Za sada je uzrok fuzije šavova još uvek nedovoljno poznat,[17] iako se zna da na njega utiču brojni hormonski, genetski, mehanički i lokalni faktori.[18][19]

Vreme zatvaranja kranijalnih šavova.[20][21]

Sutura Početak fuzije
(godine starosti)
metopična (interfrontalna)
2
sagitalna
22
koronalna
24
lambdoidna
26
skvamozna
35-39
sfenofrontalna
22
sfenoparijetalna
29
sfenotemporalna
28-38
mastookcipitalna
26-30

Rast lobanje je najbrži tokom prvih meseci života, kada intrakranijalni volumen dostiže:

  • 25% adultnog na rođenju,
  • 50% do 6. meseca,
  • 75% do druge godine i
  • 95% do 10. godine života.[19][22]

Kraniofacijalna disproporcija na štetu lica je najveća tokom ranog fetalnog perioda. Proporcionalni odnos neurokranijuma i lica iznosi:

  • 8:1 na rođenju,
  • 6:1 tokom druge godine,
  • 4:1 tokom pete godine,
  • 2,5:1 — 2:1 kada se neurokranijum konačno redukuje kod odrasle osobe.[19]

Galerija[уреди | уреди извор]

Vidi još[уреди | уреди извор]

Izvori[уреди | уреди извор]

  1. ^ „Cranial Suture - an overview | ScienceDirect Topics”. www.sciencedirect.com. Приступљено 2021-02-05. 
  2. ^ а б „Cranial sutures: MedlinePlus Medical Encyclopedia”. medlineplus.gov (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05. 
  3. ^ Di Ieva A, Bruner E, Davidson J, Pisano P, Haider T, Stone SS, et al. Cranial sutures: a multidisciplinary review. Childs Nerv Syst 2013; 29:893–905
  4. ^ Varma R, Williams SD. Neurology. In: Zitelli BJ, McIntire SC, Nowalk AJ, eds. Zitelli and Davis' Atlas of Pediatric Physical Diagnosis. 7th ed. Philadelphia, PA: Elsevier; 2018:chap 16.
  5. ^ Goyal NK. The newborn infant. In: Kliegman RM, St. Geme JW, Blum NJ, Shah SS, Tasker RC, Wilson KM, eds. Nelson Textbook of Pediatrics. 21st ed. Philadelphia, PA: Elsevier; 2020:chap 113.
  6. ^ CDC (2019-12-04). „Facts about Craniosynostosis | CDC”. Centers for Disease Control and Prevention (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05. 
  7. ^ Panchal J, Uttchin V. Management of craniosynostosis. Plast Reconstr Surg 2003; 111(6):2032–48.
  8. ^ „Craniosynostosis”. www.hopkinsmedicine.org (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05. 
  9. ^ Mirko V. Mićović, Procena rezultata lečenja modifikovanom operativnom tehnikom unisuturnih i kompleksnik kreniosinostoza — doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, 2016. str.13
  10. ^ а б „Anatomy of the Newborn Skull”. www.stanfordchildrens.org. Приступљено 2021-02-05. 
  11. ^ „9.1 Classification of Joints - Anatomy and Physiology | OpenStax”. openstax.org (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05. 
  12. ^ Cohen MM Jr. No man's craniosynostosis: the arcana of sutural knowledge. J Craniofac Surg 2012; 23(1):338-42
  13. ^ „Cranial sutures”. Kenhub (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05. 
  14. ^ Mirko V. Mićović, Procena rezultata lečenja modifikovanom operativnom tehnikom unisuturnih i kompleksnik kreniosinostoza— doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, 2016. str.11
  15. ^ „Craniosynostosis - Symptoms and causes”. Mayo Clinic (на језику: енглески). Приступљено 2021-02-05. 
  16. ^ Cohen MM Jr. Sutural biology and the correlates of craniosynostosis. Am J Med Genet 1993; 47:581-616.
  17. ^ Christensen, Angi M.; Passalacqua, Nicholas V.; Bartelink, Eric J. (2014-01-01), Christensen, Angi M.; Passalacqua, Nicholas V., ур., Chapter 10 - Age Estimation (на језику: енглески), Academic Press, стр. 243—284, ISBN 978-0-12-418671-2, Приступљено 2021-02-05 
  18. ^ Sanchez, Pedro; Graham, John M. (2017-01-01), Swaiman, Kenneth F.; Ashwal, Stephen, ур., 31 - Congenital Anomalies of the Skull (на језику: енглески), Elsevier, стр. 233—241, ISBN 978-0-323-37101-8, Приступљено 2021-02-05 
  19. ^ а б в Biologija kranijalnih sutura U: Mirko V. Mićović, Procena rezultata lečenja modifikovanom operativnom tehnikom unisuturnih i kompleksnik kreniosinostoza — doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, 2016. str.14
  20. ^ Simpson, E. K. (2005-01-01), Payne-James, Jason, ур., ANTHROPOLOGY | Morphological Age Estimation (на језику: енглески), Elsevier, стр. 119—123, ISBN 978-0-12-369399-0, Приступљено 2021-02-05 
  21. ^ Biologija kranijalnih sutura U:Mirko V. Mićović, Procena rezultata lečenja modifikovanom operativnom tehnikom unisuturnih i kompleksnik kreniosinostoza — doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Beograd, 2016. str.12
  22. ^ Sperber GH. Craniofacial development. Ontario; BC Decker Inc; 2001. p. 77-101.

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).