Milena Mijalković Nikolić
Milena Mijalković Nikolić | |
---|---|
Датум рођења | 1923 |
Место рођења | Пирот |
Датум смрти | 2015 |
Milena Mijalković Nikolić (Pirot, 1923 – 2015)[1] bila je srpska slikarka, istoričarka umetnosti, likovni kritičar, pozornišna radnica, profesorka i umetnički stvaralac u pirotskom kraju.[2]
Biografija
[уреди | уреди извор]Diplomirala je na grupi za slikarstvo na Višoj pedagoškoj školi u klasi profesora Ante Abramovića i istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.[3]
Radila je kao likovni pedagog u Učiteljskoj školi i Gimnaziji u Pirotu. Sa uspehom je rukovodila likovnom sekcijom, dramskom i recitatorskom. Petnaest godina je radila u Narodnom pozorištu u Pirotu kao rediteljka, glumica, scenografkinja i kostimografkinja. Završila je kurseve dr Huga Klajna, izuzetnog teatrologa, zatim Predraga Miloševića, muzikologa, Milice Babić Jovanović, kostimografkinje, Raše Plaovića, izuzetnog srpskog glumca i poznavaoca dikcije, kulture govora i teorije glume.
Otvorila je veliki broj izložbi poznatih slikara, vajara i umetnika primenjene umetnosti. Napisala je veliki broj likovnih kritika i osvrta objavljenih u pirotskom nedeljnom listu Sloboda, zatim u časopisu Likovni život, Pirotskom zborniku i monografijama pojedinih umetnika.
Učesnik je Studijskih putovanja i kongresa dečijeg stvaralaštva mladih celog sveta: Pariz, Beč, Prag, Atina i Opatija. Upoznala je galerije i muzeje u metropolama Italije, Grčke, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Poljske, SSSR-a, Španije, Portugalije, Holandije, Belgije, Nemačke, Turske, Egipta, Kande, SAD-a.
Nagrade i priznanja
[уреди | уреди извор]Za rad u oblasti kulturno-umetničkog rada dobila je Orden rada sa srebrnim vencem 1975. godine. Dobitnica je Priznanja na Međunarodnoj izložbi minijatura u Torontu 1987. godine, Godišnje nagrade Društva likovnih umetnika i pedagoga Pirota 1989. godine. Priznanja Narodnog pozorišta u Pirotu za doprinos razvitku pozorišne umetnosti,Priznanja sa medaljom povodom 28. decembra za oblast kulture 2005. godine.
Godine 2007. godine deset svojih ulja i akvarela poklonila je Galeriji „Čedomir Krstić“ u Pirotu i tako postala i legator.[4][5]
Samostalne izložbe
[уреди | уреди извор]- Foaje Narodnog pozorišta Pirot , 1955.
- Sala Narodne biblioteke, Pirot, 1977.
- Galerija Muzeja Ponišavlja, Pirot 1986.
- Narodni Muzejm, Prokuplje, 1987.
- Likovni klub, Goražde, 1987.
- Dom kulture, Kalinovik, 1987.
- Dom kulture, Pljevlja, 1987.
- Dom kulture, Mojkovac, 1987.
- Dom kulture, Prijepolje, 1987.
- Dom kulture, Priboj, 1987.
- Dom kulture, Kolašin, 1987.
- Galerija Pirot, Pirot, 1993.
- Galerija Kolarčeve zadužbine, Beograd, 1994.
- Centar za kulturu, Dimitrovgrad, 1996.
- Muzej rudarstva, Bor, 1997.
- Dom kulture, Knjaževac, 1997.
- Obrazovni centar Lingua, Pirot, 2002.
- Galerija Čedomir Krstić, Pirot, 2005.
- Galerija Čedomir Krstić, Pirot, 2014.[6]
Kolektivne izložbe
[уреди | уреди извор]- Pirot, 1955, 1957, 1958, 1964.
- Niš, 1963.
- Novi Sad, 1964.
- Galerija Moša Pijade, Zagreb 1985.
- Prokuplje, Niš, Leskovac, 1985.
- Second annual international exibition of miniature art, Mihajlovgrad, NR Bugarska, 1986.
Reference
[уреди | уреди извор]- ^ Pirotske vesti/Sahranjena Milena Mijalković Nikolić
- ^ Milica Petković, ŽENE PONŠAVLJA, Pirot (2008). стр. 78.
- ^ Katalog "Milena Mijalković Nikolić" Galerija Čedomir Krstić godina. 2014. ISBN 978-86-6199-046-5.
- ^ Dnevni list Danas/Svome gradu s ljubavlju
- ^ „Sloboda Pirot/Milena Mijalković poklonila akvarele Galeriji i Pirotu Svome gradu s ljubavlju”. Архивирано из оригинала 02. 04. 2015. г. Приступљено 28. 03. 2015.
- ^ „Otvorena izložba Milene Mijalković Nikolić”. Архивирано из оригинала 02. 04. 2015. г. Приступљено 28. 03. 2015.