Пређи на садржај

Ortopneja

С Википедије, слободне енциклопедије
Ortopneja
SinonimiOrthopnoea
Dekompenzacija srca jedan je od uzrok ortopneje zbog edema u plućima
Specijalnostikardiologija

Ortopneja je patloški oblik disanja koje je moguće samo u uspravnom položaju tela, zbog čega pacijent spava sa visokim uzglavljem u krevetu (koristeći nekoliko jastuka za spavanje) ili sedi u stolici.[1] Jedan je od najtežih oblika otežanog disanja, koji je veoma čest npr. kod astme, kada bolesnik sa ovom bolešću uopšte ne može da diše u ležećem položaju.[2]

Ortopneja je u većini slučajeva jedan od simptoma u sledećim bolestima:[3][4]

Ortopneja je u većini slučajeva najverovatnije znak kongestivne dekompenzacije srca pacijenta, koji zbog vraćanje venske krvi u levu prekomoru ne može da se nosi sa tolikim opterećenjem, mada je poznato da i neki plućni bolesnici (npr oni kod bronhijalne astme) dišu znatno lakše u sedećem položaju.

Dekompenzacija srca

Ako je ortopneja simptom insuficijencije srca, ona se obično se javlja zbog dekompenzacije leve strane srca i/ili plućnog edema. U osnovi ovog simptoma nalazi se dekompenzacija srca kao pumpa, koja nije u stanju da održi adekvatni sistolni volumen srca, što ima za posledicu nakupljanje krvi u levoj komori srca, i porast pritiska u njima, koji se retrogradno prenosi u plućnu mikrocirkulaciju.[8]

Uvećan pritisak u plućnoj cirkulaciji istiskuje tečnost u alveole, smanjujući u njima površinu nephodnu za razmenu gasova, što posledično izaziva dispneju. Ovaj mehanizam takođe objašnjava i pojavu pleuralnog izlivi koji se obično primećuju kod insuficijencije srca.

Ostali uzroci

Takođe se može je javiti kod bolesnika sa astmom ili hroničnim bronhitisom, kao i kod ljudi koji imaju apneju tokom spavanje ili panične poremećaje. Takođe ortopneja može biti povezana sa policističnim oboljenjima jetre (npr hepatopulmonalni sindrom).[9]

Ortopnea se obično manifestuje tokom noći ili u periodu odmora paccijenta. Osobe sa ovim poremećajem se obično iznenada bude zbog kratkog daha (ubrzano i plitko disanje), jer ne mogu normalno da dišu u ležećem položaju, pa su primorani da ustanu ili sednu kako bi povratili dah.

Ovo stanje može imati i neke druge simptome poput cijanoze i uznemirenosti.

OTokom napada ortopnejee pacijent bi trebalo da zauzme položaj koji će mu olakšati disanje. Terapija koja zavisi od težine samog poremećaja, prvenstveno se zasniva na lečenju primarnog oboljenja čiji je ortopnea simptom.

  1. ^ „Orthopnoea | Definition of Orthopnoea by Lexico”. Lexico Dictionaries | English (на језику: енглески). Архивирано из оригинала 31. 10. 2019. г. Приступљено 31. 10. 2019. 
  2. ^ Torchio R, Gulotta C, Greco-Lucchina P; et al. (август 2006). „Orthopnea and tidal expiratory flow limitation in chronic heart failure”. Chest. 130 (2): 472—9. PMID 16899847. doi:10.1378/chest.130.2.472. .
  3. ^ Torchio R, Gulotta C, Greco-Lucchina P, et al. (август 2006). „Orthopnea and tidal expiratory flow limitation in chronic heart failure”. Chest. 130 (2): 472—9. PMID 16899847. doi:10.1378/chest.130.2.472. Архивирано из оригинала 2013-04-14. г. 
  4. ^ Mukerji, bVaskar (1990). „Dyspnea, Orthopnea, and Paroxysmal Nocturnal Dyspnea”. Ур.: Walker, H. Kenneth; Hall, W. Dallas; Hurst, J. Willis. Clinical Methods: The; History, Physical, and Laboratory Examinations (3rd изд.). Butterworths. ISBN 0-407-02853-6. Приступљено 2009-03-14. 
  5. ^ Lemanske RF, Busse WW (2010). „Asthma: clinical expression and molecular mechanisms”. J. Allergy Clin. Immunol. 125 (2 Suppl 2): S95—102.
  6. ^ Roversi, Sara; Corbetta, Lorenzo; Clini, Enrico (2017). „GOLD 2017 recommendations for COPD patients: Toward a more personalized approach”. Copd Research and Practice. 3. doi:10.1186/s40749-017-0024-yСлободан приступ. 
  7. ^ Fukushima KY, Yatsuhashi H, Kinoshita A, Ueki T, Matsumoto T, Osumi M; et al. (2007). „Two cases of hepatopulmonary syndrome with improved liver functi on following longterm oxygen therapy”. J Gastroenterol. 42: 176—80. .
  8. ^ McMurray, John JV; Pfeffer, Marc A (2005). „Heart failure”. The Lancet. 365 (9474): 1877—1889. ISSN 0140-6736. doi:10.1016/s0140-6736(05)66621-4. 
  9. ^ Ho V (2008). „Current concepts in the management of hepatopulmonary syndrome”. Vascular health and risk management. 4: 1035—41. .

Spoljašnje veze

[уреди | уреди извор]
Klasifikacija
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).