Пређи на садржај

Osnovni tipovi podataka u Akcesu

С Википедије, слободне енциклопедије
слика 1
средња
средња

U ovom članku su opisani osnovni tipovi podataka u Akcesu. Da bi se čuvali različiti podaci, usvojen je sistem za njihovu kategorizaciju, čime se omogućava primena odgovarajućih operacija nad istim: Da bi se omogućilo pretraživanje, obrada i prikaz podataka iz baze podataka neophodno je da postoji sistem kojim se podaci dele po srodnosti. U okviru Akcesa je usvojeno 8 tipova podataka od kojih se svaki posebno prilagođava korisniku.[1]

Text[уреди | уреди извор]

Text služi za unos tekstualnih karaktera maksimalne dužine od 255 karaktera. U okviru opštih podešavanja za ovaj tip podataka korisnik ima mogućnost da unapred zada ograničenje unosa, format unosa, početnu vrednost, da zada da li je dati podatak neophodan, da li se koristi za indexiranje, a u okviru dodatih podesavanja bira i izgled kontrole za unos teksta.

Memo[уреди | уреди извор]

Memo je takođe tekstualni tip podataka ali za razliku od teksta njegovo jedino ograničenje je kapacitet radne memorije računara. U okviru opštih podešavanja za ovaj tip korisnik može da podesi format unosa, početnu vrednost, da odredi da li je podatak neophodan ili da li se koristi za indeksiranje.

Number[уреди | уреди извор]

Number služi za unos brojčanih podataka. U okviru opštih podešavanja korisnik ima mogućnost da zada opseg dozvoljenjih vrednosti, slično kao u Pascalu.

Autonumber[уреди | уреди извор]

Autonumber je poseban brojčani tip podataka kojim korisnik prepušta samom programu merenje vrednosti. Može biti:

  1. Icrement - da se poveća za jedan
  2. Random - da mu se dodeljuje vrednost po sličnom uzorku

Date/Time[уреди | уреди извор]

Date/Time je vrsta podataka za unost datuma ili vremena. U okviru opštih podešavanja korisnik bira da li želi da unese datum ili vreme. Korisnik takođe podešava početnu vrednost da li je podatak neophodan i da li se koristi pri indeksiranju.

Currency[уреди | уреди извор]

Currency je brojčani tip podataka kojim se opisuju iznosi u valuti i ima cetiri decimalna mesta.

Yesino[уреди | уреди извор]

Yesino je logicki tip podataka koji moze imati samo dve vrednosti: T ili neT(Obrnuto slovo T). Takođe bira format unosa,početnu vrednost da li je neophodan ili se indeksira.

Ole object[уреди | уреди извор]

Ole object povezuje tabelu u bazi podataka sa nekim već postojećim dokumentima na računaru.

Hyperlink[уреди | уреди извор]

Hyperlink je tip podataka za čuvanje internet adresa i neke internet stranice.

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Računarstvo i informatika za 4. razred gimnazije, Miodrag Stojanović

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]