Perinealna kila
| Perinealna kila | |
|---|---|
| Klasifikacija i spoljašnji resursi | |
| Specijalnost | hirurgija |
| ICD-10 | K45 |
| ICD-9-CM | 553.8 |
| DiseasesDB | 29334 |
| MeSH | D006553 |
Perinealna kila (лат. hernia perinealis) je redak oblik trbušne kile, koji nastaje samostalno ili kao usputan nalaz kod prolapsa debelog creva ili materice. Do hernijacije dolazi kroz lateralni otvor u analnom levatoru ili u medijalnoj liniji kroz dno karlice.[1][2]
Relevantna anatomija
[уреди | уреди извор]Perineum je anatomski deo tala koji se odnosi na područje kože između anusa i spoljašnjeg dela genitalija. U muškom reproduktivnom sistemu, ovo je skrotum, a u ženskom reproduktivnom sistemu, to je vagina.
- Anatomski prostor kod oba pole u kome nastaje perinealna kila (hernia perinealis)
-
Perinealni predeo muškarca -
Perinealni predeo žene
Epidemiologija
[уреди | уреди извор]U svakodnevnom životu sve vrste kila su česte. Mogu uticati na sve uzraste i pol. Najčešće su ingvinalne kile, od kojih boluje npr. 1 od 3 Amerikanca (uglavnom muškaraca i ljudi kojima je pri rođenju dodeljen muški pol) koji će razviti ingvinalnu kilu u nekom trenutku svog života.[3]
Za poređenje, perinealne kile su veoma retke. Javljaju se kod oko 0,34% do 7% ljudi koji su podvrgnuti hirurškim zahvatima karlice. Žene i ljudi kojima je dodeljena ženski pol pri rođenju imaju veću verovatnoću da razviju ovu vrstu kile od muškaraca i ljudi kojima je dodeljen muški pol.[3]
Etiologija
[уреди | уреди извор]Perinealna kila nastaje kada slabi mišići karličnog dna dozvoljavaju delu organa ili tkiva da prodru u trbušnu duplju. Ova vrsta kile karličnog dna može biti i jedna od retkih komplikacija operacije karlice. Može se razviti i nakon bolesti ili povrede. Manje često, se javlja nakon rođenja (kao urođena kila).[3]
Hernije se javljaju kada deo organa ili masnog tkiva prođe kroz slabu oblast mišića ili fascije (koja je deo mišićno-skeletnog sistema ) ili vlaknasto vezivno tkivo koje drži mišiće, organe, nerve, kosti i krvne sudove na mestu.[3]
Vrste
[уреди | уреди извор]Najčeđće vrste perinealnih kila su:[3]
- Stečene kile, koje nastaju nakon povrede, bolesti ili trudnoće.
- Urođene, koja se javljaju odmah nakon rođenju (ovaj tip kile je veoma redakt).
- Sekundarne (postoperativne) kile, koje se javljaju nakon operacije.
Klinička slika
[уреди | уреди извор]Kod muškaraca promene se vide pod kožom uz anus, a kod žena su još vidljive i u zadnjem delu velikih stidnih usana (hernia pudendalis), mada se nešto ređe izbočuju i u matericu (hernia vaginalis).
Terapija
[уреди | уреди извор]Lečenje je hirurško, i zahteva reponiraje prolabiranog creva i zatvaranje mišićnog sloja dna male karlice.[4]
Prognoza
[уреди | уреди извор]Uklještenja ovih kila nisu dokumentovana, a veličina im dosta varira.
Izvori
[уреди | уреди извор]- ^ Šoša T, Sutlić Ž, Stanec Z, Tonković I. Kirurgija. Zagreb: Naklada Ljevak; 2007.
- ^ Prpić I. Kirurgija za medicinare. Zagreb: Školska knjiga; 2002;681
- ^ а б в г д „Perineal Hernia: Symptoms, Types & Repair”. Cleveland Clinic (на језику: енглески). Приступљено 2023-12-25.
- ^ Zinner M. Maingot's Abdominal Operations. 11 ed: McGraw-Hill Professional; 2006:1488
Literatura
[уреди | уреди извор]- Doherty GM, Way LW, editors. Current Surgical Diagnosis & Treatment. 12th Edition. New York: Mcgraw-Hill; 2006.
Spoljašnje veze
[уреди | уреди извор] | Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |
