Pređi na sadržaj

Đivara

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đivara maska, predstavljena u punom obliku, sa telom mravojeda, glavom antilope i licem čoveka, Muzej afričke umetnosti, Beograd

Đivara maska je ritualni objekat koji predstavlja antilopu koju koristi bambarska etnička grupa u Maliju. Inicijacijsko društvo Đivara koristi maske Đivara, kao i plesove i rituale prvenstveno vezane za poljoprivredu, kako bi mlade Bamane naučili društvenim vrednostima kao i poljoprivredne tehnike. To je jedna od najpoznatijih afričkih umetničkih formi na svetu.[1]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Postoji nekoliko verzija mita o Đivari. Prema jednom od njih, Đivara je bila polu-životinja, polu-ljudsko bića, rođena od zmije i žene, prvo ljudsko biće, koje se zove Mušo Koroni (Mušo znači "žena", koro "stari" i sufiks - "mali", ali koroni jednostavno znači "vrlo stara ili veoma stara" u Bambari). Đivara je kultivisala zemlju svojim kandžama i štapom kojeg joj je dala njena majka. Imala je magične moći, što je omogućilo da pretvori travu u proso. Žitarice su bile toliko bogate da su ljudska bića izgubila interesovanje za njih i više nisu obraćali pažnju na useve. Toliko, da ih je Đivara napustila, tako što se zakopala u zemlju. Da bi im oprostila, ljudi su napravili oltar u koji bi njegihov um mogao da stane i stvorili su grimizne maske da se prisete učenja Đivare[2].

Prema drugoj verziji, Đivara je pokrenula priču o Sani Koronini ("vrlo staro zlato" u Bambari), kćerki kralja bambare, koja je bila obećana pobedniku trke. U trci je pobedio kameleon, koji ih je prevatio tako što je jahao na leđima antilope. Ali kameleon je umro i stoga se antilopa za Sanu Koroninu[3].


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ciwara”. www.quaibranly.fr (na jeziku: francuski). Arhivirano iz originala 05. 08. 2014. g. Pristupljeno 13. 9. 2018. 
  2. ^ „Les animaux dans l'art africain; Cimier de Tyi wara” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 13. 9. 2018. 
  3. ^ „Antilopes du soleil”. Détours des Mondes. Pristupljeno 13. 9. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]