Jezici Afrike
Afrički jezici se dele u pet velikih grupa:
- afro-azijski jezici koristi se još i naziv semitsko-hamitski jezici - u Africi među njima su najrasprostranjeniji Arapski, Amhara, grupa berberskih jezika, grupa kušitskih jezika (Oromo, Somalijski), Hausa.
- nilo-saharski jezici - u Keniji (Luo, Masai), u Ugandi (Lango, Ačoli), u Maliju i Nigeru (Songaj grupa, npr. Đerma), u Nigeru i Nigeriji (Kanuri), Sudan, Čad itd.
- niger-kongoanski jezici - deli se na dve podgrupe: grupa jezika zapadne Afrike (najrasprostranjeniji su Joruba, Igbo, Fulani, Volofski, Mande grupa među kojima su Mandinka, Bambara) i Bantu grupa (najrasprostranjeniji su Svahili, Kirundi, Lingala, Kikongo, Zulu, Šona, Čičeva)
- kojsanski jezici - govore se u jugoistočnoj Africi (Bocvana, Namibija, Angola) i tipično je prisustvo kliktanja jezikom pri izgovaranju reči, stanovništvo koje govori ove jezike su Bušmani i Hotentoti
- malgaški jezik koji pripada grupi austronezijskih jezika
Pored ovih pet autohtonih grupa u Africi se govore i indo-evropski jezici kao rezultat kolonizacije — afrikanerski je jezik koji se govori u Južnoafričkoj Republici. U bivšim britanskim, francuskim i portugalskim kolonijama su prisutni jezici ovih zemalja u njihovom uobičajenom obliku ili modifikovani u vidu Kreolskih jezika.
Prema procenama u Africi se govori oko 2.000 jezika.[1] Velika lingvistička raznolikost afričkih država (samo u Nigeriji se govori oko 250 jezika, što ujedno predstavlja i jednu od najvećih koncentracija lingvističke raznolikosti u svetu) je dovela do toga da je jezička politika jedna od važnih tema u post-kolonijalnom periodu. U 21. veku su afričke države postale u potpounosti svesne vrednosti koju predstavlja njihova jezička baština. Jezička politika se danas usmerava najviše u smeru multilingvizma. Afrička unija je 2006. godinu proglasila godinom afričkih jezika.[2] Iako se sve češće afrički jezici koriste u medijima ili u obrazovanju, a neki jezici su dobili status državnih jezika kao što je na primer slučaj u Demokratskoj Republici Kongo gde su pored francuskog državni jezici i Lingala, Kikongo, Čiluba i Svahili.
Afrički jezici sa najvećim brojem govornika (2010. godine)
[uredi | uredi izvor]| ime jezika | broj govornika | maternji jezik | područje u kojem se govori | grupa kojoj pripada | podgrupa |
|---|---|---|---|---|---|
| arapski | 130 | 100 | severna Afrika, Rog Afrike | afro-azijski | semitski |
| berberski | 44 | 40 | severna Afrika | afro-azijski | semitski |
| svahili | 85 | 5 | istočna Afrika | niger-kongo | bantu |
| hausa | 40 | 25 | zapadna Afrika | afro-azijski | čadski |
| oromo | 35 | 25 | Etiopija, Kenija, Somalija | afro-azijski | kušitski |
| zulu | 25 | 9 | Južna Afrika | niger-kongo | bantu |
| somali | 20 | 15 | Rog Afrike | afro-azijski | kušitski |
| joruba | 21 | 19 | Nigerija, Togo, Benin | niger-kongo | južni volta, zapadni benue |
| igbo | 19 | 18 | Nigerija, Ekvatorijalna Gvineja, Kamerun | niger-kongo | južni volta, zapadni benue |
| malgaški | 17 | 17 | Madagaskar | austronezijski | malajsko-polinezijski |
| amharski | 17 | 14 | Etiopija, Egipat, Džibuti | afro-azijski | semitski |
| šona | 17 | 15 | Zimbabve, Mozambik, Zambija | niger-kongo | bantu |
| fulani | 16 | 10 | zapadna Afrika | niger-kongo | atlantski |
| bambara | 13 | 10 | zapadna Afrika | niger-kongo | mande |
| afrikanerski | 12 | 6 | Južna Afrika | indo-evropski | germanski |
| lingala | 12 | 2 | Demokratska Republika Kongo | niger-kongo | bantu |
| nijandža | 10 | 10 | Malavi, Mozambik, Zambija, Zimbabve | niger-kongo | bantu |
| tvi | 10 | 8 | Gana | niger-kongo | južni volta, kva |
| luganda | 10 | 6 | Uganda | niger-kongo | bantu |
| ibibo | 10 | 10 | Nigerija | niger-kongo | južni volta, istočni benue |
| hoza | 7 | 7 | Južna Afrika | niger-kongo | bantu |
| kinjaruanda | 7 | 7 | Ruanda | niger-kongo | bantu |
| kikongo | 7 | 7 | basen Konga | niger-kongo | bantu |
| tigrinja | 7 | 7 | Etiopija, Eritreja | afro-azijski | semitski |
| gbe (eve, fon) | 7 | 7 | Gana, Togo, Benin, Nigerija | niger-kongo | južni volta, zapadni benue |
| čiluba | 6 | 6 | basen Konga | niger-kongo | bantu |
| volof | 6 | 3 | Senegal, Gambija, Mauritanija | niger-kongo | atlantski |
| kikuju | 5 | 5 | Kenija | niger-kongo | bantu |
| more | 5 | 5 | zapadna Afrika | niger-kongo | severni volta, gur |
| kirundi | 5 | 5 | Burundi, Tanzanija, DR Kongo, Uganda | niger-kongo | bantu |
| soto | 5 | 5 | Južna Afrika | niger-kongo | bantu |
| luja | 4 | 4 | Kenija | niger-kongo | bantu |
| cvana | 4 | 4 | Južna Afrika | niger-kongo | bantu |
| kanuri | 4 | 4 | oko jezera Čad | nilo-saharski | saharski |
| umbundu | 4 | 4 | Angola | niger-kongo | bantu |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Africa”. UNESCO. 2005. Arhivirano iz originala 02. 06. 2008. g. Pristupljeno 1. 3. 2009.
- ^ African Union Summit 2006 Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (30. maj 2006) Khartoum, Sudan. SARPN
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Ethnologue: Languages of the World (jezik: engleski)
- Web Resources for African Languages (jezik: engleski)
