Junas Li
Junas Li | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 6. novembar 1833. |
Mesto rođenja | Hoksund, Norveška |
Datum smrti | 5. jul 1908.74 god.) ( |
Mesto smrti | Sandvika, Norveška |
Zanimanje | pisac, pesnik, pravnik |
Porodica | |
Supružnik | Tomasin Henrijet Li |
Deca | Erik Li, Majkl Strem Li, Mons Li, Asta Li Isaksen |
Roditelji | Mons Li Paulin Kristin Tiler |
Književni rad | |
Period | realizam |
Potpis |
Junas Li (Jonas Lauritz Idemil Lie; Hoksund, 6. novembar 1833 – Sandvika, 5. jul 1908) bio je norveški romanopisac, pesnik, dramski pisac i pravnik. Zajedno sa Henrikom Ibsenom, Bjernstjerne Bjernsonom i Aleksanderom Ćelandom čini „veliku četvorku”, grupu najznačajnijih književnika 19. veka u Norveškoj. Li je veoma značajan za razvoj romana u Norveškoj. [1][2]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Junas Li je rođen 6. novembra 1833. godine u Hoksundu u okrugu Buskerud. Njegov otac je bio Mons Li (1803–81), a majka Paulin Kristin Tiler (1799–1877). Pet godina nakon Junasovog rođenja, njegov otac je postavljen za šerifa Tromsea, grada koji se nalazi u Arktičkom polarnom krugu, i mladi Li je proveo šest godina u ovoj udaljenoj luci.[3][4]
Li je poslat u pomorsku školu u Fredriksvernu, ali je morao da odustane od života na moru zbog lošeg vida. Nakon toga se prebacio u Katedralnu školu u Bergenu, i 1851. godine je upisao Univerzitet u Kristijaniji, današnjem Oslu, gde je upoznao Ibsena i Bjernsona. Diplomirao je pravo 1857. godine, i ubrzo potom se zaposlio u Konsvingeru, gradu koji se nalazi između jezera Mjesa i granice sa Švedskom.[5]
Književni rad
[uredi | uredi izvor]Kako su klijenti u Konsvingeru bili malobrojni, Li je imao vremena da piše za novine i često je pisao za neke od časopisa u Kristijaniji. Njegovo prvo delo je bila zbirka pesama objavljena 1866. godine i nije imala uspeha. Tokom sledeće četiri godine Li se posvetio gotovo isključivo žurnalizmu, radeći naporno i bez velikih nagrada, ali je za to vreme stekao veštine i stil pisanja koji će mu poslužiti u daljem književnom radu.
1870. godine je objavio Den Fremsynte[6], priču o moru i sujeverju smeštenu u Severnoj Norveškoj. Naredne godine je ponovo posetio Nordland i putovao u Finmark.[7]
Počev od 1874, Liju je Norveški parlament dodeljivao umetničku platu. Stekavši ovu malu novčanu potporu, Li je krenuo u potragu za najvećim kontrastom njegovom detinjstvu koji je mogao da pronađe u Evropi i uputio se za Rim. Neko vreme je živeo u Severnoj Nemačkoj, zatim se preselio u Bavarsku, provodeći zime u Parizu. 1882. godine je posetio Norvešku na neko vreme, ali se vratio u Kontinentalnu Evropu. Njegovo dobrovoljno izgnanstvo iz rodne zemlje je završeno u proleće 1893, kada se skrasio u Holskogenu, u blizini Kristijansanda. Nakon toga je napisao brojna dela.[2]
O delima
[uredi | uredi izvor]U svojim delima Junas Li je težio da prikaže prirodu, folklor i duh Norveške. Njegova dela su se često bavila porodičnim životom u različitim okruženjima, uključujući prikazivanje društvenih i intelektualnih ograničenja žena u višim slojevima. Li je bio svestran pisac, liberalan i moderan, ali takođe snažno vezan za tradiciju.[2]
Dok je 1870-ih Li uglavnom pisao priče sa fantastičnim romantičarskim elementima smeštene u Severnu Norvešku, kao na primer Den Fremsynte, 80-ih i 90-ih preovladavaju tendencije kritičkog realizma i Li piše porodične romane gde je prikazana građanska porodica i iznose se problemi društva na debatu (Familjen paa Gilje). [2] Za stvaralaštvo 1890-ih je karakteristična dublja psihologizacija likova kao pojedinaca, što se može pronaći u delu Onde Magter iz 1890. godine i delima koja su sledila.
Među Lijevim najcenjenijim delima je Familien paa Gilje[8] iz 1883, prikaz života oficirske porodice i malobrojnih mogućnosti datih ćerkama u takvim porodicama.
Njegove dve zbirke kratkih priča pod nazivom Trold govore o sujeverjima ribara i ljudi sa obale Severne Norveške.
Privatni život
[uredi | uredi izvor]Junas Li je 1860. godine oženio svoju rođaku Tomasin Henrijet Li (1833–1907). Od njihove dece dvoje je umrlo mlado. Među decom su diplomata Majkl Strem Li (1862–1934) i pisci Mons Li (1864–1931) i Erik Rering Meinihen Li (1869–1943), kao i spisateljica Asta Li Isaksen (1861–1921).[9][10]
Junas Li je umro 5. jula 1908. godine na imanju Fleskum u Sandviki, manje od godinu dana nakon Tomasine smrti.
Kralj Norveške je 1904. godine Lija nagradio Velikim krstom Reda Svetog Olava. Pisac Bernt Li je bio nećak Junasa Lija, a Junas Li, američki slikar norveškog porekla, bio je nećak Tomasin Li.[2]
Dela
[uredi | uredi izvor]- Pesme (Digte) 1866.
- Vidoviti ili slike iz Severne Norveške (Den Fremsynte) 1870.
- Brod pod imenom „Budućnost” (Tremasteren Fremtiden) 1872.
- Priče i prikazi iz Norveške (Fortællinger og Skildringer fra Norge) 1872.
- Pilot i njegova žena (Lodsen og hans Hustru) 1874.
- Faustina Strozi (Faustina Strozzi) 1875.
- Tomas Ros (Thomas Ross) 1878.
- Adam Šrader (Adam Schrader) 1879.
- Grabows Kat 1880.
- Dramen i lepe priče odatle (Drammen og vakre historier derfra) 1880.
- Rutland (Rutland) 1880.
- Nastavi! (Gaa Paa!) 1882.
- Doživotni rob (Livsslaven) 1883.
- Porodica u Gilji (Familien paa Gilje) 1883.
- Malstrem (En Malstrøm) 1884.
- Osam priča (Otte Fortællinger) 1885.
- Komandirove ćerke (Kommandørens døtre) 1886.
- Suživot (Et Samliv) 1887.
- Majsa-Jons 1888.
- Pesme (Digte) 1889.
- Zle sile (Onde Magter) 1890.
- Trold (Trold) 1891.
- Ženski orao (Hunnørnen) 1892.
- Nioba (Niobe) 1893.
- Vesele žene (Lystige Koner) 1894.
- Kad sunce zađe (Naar Sol gaar ned) 1895.
- Dyre Rein 1896.
- Lindelin 1897.
- Faste Forland 1899.
- Vulfi i kompanija (Wullfie og Compani) 1900.
- Kad padne Gvozdena zavesa (Naar Jerntæppet falder) 1901.
- Ulfvungerne 1903.
- Istočno od Sunca, zapadno od Meseca i iza Vavilonske kule! (Østenfor Sol, vestenfor Maane og bagom Babylons Taarn!) 1905.
- Fantazije na moru (Havets Fantasier) posthumno 1909.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Jonas Lie - Biography and Works. Search Texts, Read Online. Discuss.”. www.online-literature.com. Pristupljeno 2020-11-16.
- ^ a b v g d Aaslestad, Petter (2020-02-25), Jonas Lie - 1 (na jeziku: norveški bukmol), Pristupljeno 2020-11-16
- ^ „Fjordgaten - Jonas Lie”. web.archive.org. 2013-02-23. Arhivirano iz originala 23. 02. 2013. g. Pristupljeno 2020-11-16.
- ^ „Jonas Lie - dikterhøvdingen fra Hokksund”. web.archive.org. 2016-02-05. Arhivirano iz originala 05. 02. 2016. g. Pristupljeno 2020-11-16.
- ^ „Jonas Lie”. web.archive.org. 2012-03-13. Arhivirano iz originala 13. 03. 2012. g. Pristupljeno 2020-11-16.
- ^ Sentrum, Cappelendamm | Postadresse: Postboks 1900; informasjonskapsler, 0055 Oslo | Besøksadresse: Akersgata 47/49 | Telefon sentralbord: 21 61 65 00 © Cappelen Damm AS | Rettigheter og lover | Personvern og (2010). „Den fremsynte”. Cappelendamm (na jeziku: norveški). Pristupljeno 2020-11-16.
- ^ „Jonas Lie (1833-1908). Critical and Biographical Introduction. Warner, et al., comp. 1917. The Library of the World's Best Literature”. www.bartleby.com. Pristupljeno 2020-11-16.
- ^ „Familien på Gilje”. www.gyldendal.no (na jeziku: norveški bukmol). Pristupljeno 2020-11-16.[mrtva veza]
- ^ Mons Lie (na jeziku: norveški bukmol), 2020-02-26, Pristupljeno 2020-11-16
- ^ Erik Møinichen Lie (na jeziku: norveški bukmol), 2019-09-16, Pristupljeno 2020-11-16