Ljupča
Ljupča Любча; Lubcz | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Belorusija |
Oblast | Grodnjenska oblast |
Rejon | Navagrudski rejon |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2009. | 1.300 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 53° 45′ 07″ S; 26° 03′ 26″ I / 53.751944° S; 26.057222° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 142 m |
Pozivni broj | +375 1597 |
Registarska oznaka | 4 |
Ljupča (blr. Любча; rus. Любча; polj. Lubcz) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (городской посёлок) u zapadnom delu Republike Belorusije. Naselje administrativno pripada Navagrudskom rejonu Grodnjenske oblasti.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2009. u varoši je živelo 1.300 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Varošica se nalazi u severnom delu Navagrudskog rejona, na levoj obali reke Njemen. Nalazi se na oko 26 km severoistočno od rejonskog centra Navagrudka i na oko 50 km od železničke stanice na liniji Baranoviči—Lida.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Naselje se u pisanim dokumentima po prvi put pominje u nemačkim hronikama iz 1401, a u vezi sa krstaškim napadima u tom području. Postoje i podaci o postojanju dvora Navagrudskog povjata od 1499. do 1571. godine.
Tokom postojanja Velike Kneževine Litvanije, Ljupča je bila delom feudalnih poseda različitih plemićkih porodica iz tog vremena, a značajnijeg traga ostavio je knjaz Jan Kiška koji je 1581. u naselju podigao tvrđavu (koja i danas postoji) i arijansku crkvu (koja početkom XVII veka prerasta u kalvinistički saborni hram). Naselje 1590. dobija Magdeburško pravo, a samim tim i određene trgovačke privilegije. Negde u isto vreme u naselju je otvorena i štamparija.
Od 1795. nalazi se u sastavu Ruske Imperije, kao okružni centar.
Prema registru o broju stanovnika iz 1897. u Ljupči su živela 3.374 žitelja u nešto više od 200 domaćinstava.
U međuratnom periodu od 1921. do 1939. Ljupča je deo Poljske, nakon čega prelazi u ruke Beloruske SSR i postaje rejonski centar u okvirima Baranovičke oblasti. Delom sadašnje Grodnjenske oblasti je od 1954, a dve godine kasnije ulazi u sastav Navagrudskog rejona.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema rezultatima popisa iz 2009. u varoši je živelo 1.300 stanovnika.[1]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Položaj naselja na mapi pripadajućeg rejona
- Гарады і вёскі Беларусі: Энцыклапедыя. Т.2, кн.2. Гомельская вобласць/С. В. Марцэлеў; Рэдкалегія: Г. П. Пашкоў (галоўны рэдактар) і інш. — Мн.: БелЭн, 2005. 520с.: іл. Тыраж 4000 экз. ISBN 978-985-11-0330-6. ISBN 978-985-11-0302-3
- Neslužbeni sajt
- Spisak naseljenih mesta u Republici Belorusiji