Pređi na sadržaj

Administrativna reforma Justinijana I

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Justinijan I sa svojim dvorjanima. Mozaik Bazilici Svetog Vitalija u Raveni.

Administrativna reforma Justinijana I jeste niz događaja sprovedenih tokom vladavine vizantijskog cara Justinijana I (vl. 527—565) s ciljem unifikacije i povećanja efikasnosti državne uprave Vizantije. Kao rezultat reformi, guverneri provincija dobili su mogućnost da samostalno donose osnovne upravljačke odluke, ne tražeći sankciju cara i njegovog dvora. Glavne promjene izvršene su pod rukovodstvom i uz neposredno učešće samog Justinijana i prefekta Istoka Jovana Kapadokijskog od 535. do 538. godine. Na opštinskom nivou, Justinijanov glavni zadatak bio je da se priječi odliv kurijala, koji su više preferirali državnu službu ili crkvenu karijeru nego teškoće i odgovornosti gradova u razvoju.

Struktura državne vlasti u Vizantiji u momentu dolaska Justinijana na vlast praktično se nije razlikovala od one koja je postojala u drugoj polovini 4. vijeka pod carem Valentinijanom I (vl. 364—375). Njen glavni zadatak bio je da pribavi i raspodjeli resurse, potrebne za funkcionisanje carstva. Učešće u djelatnostima državnog aparata uzimali su ne samo činioci čije su dužnosti bile dio zvanične jerarhije, nego i privatna lica koja nije plaćala država, kojima je povjereno upravljanje gradovima, upravljanje carskim posjedima ili naplata poreza od njih, organizacija nabavke dobara za armiju ili javne radove.

Istraživači postavljaju administrativne reforme Justinijana u širok konceptualni kontekst, uključujući njegovu ideju o svetom karakteru carske vlasti i ideju o potrebi da Rimsko carstvo vrati svoje bivše granice kroz osvajačke ratove. Za finansiranje ratova i velikih građevinarskih djelatnosti bila su potrebna značajna sredstva. U tom pogledu, sistem koji je izgradio Justinijan obezbjedio je visoku efikasnost. Mnogi istoričari primjećuju različite sistemske probleme tokom vladavine Justinijana, od kojih su glavni bili korupcija i degradacija mjesne samouprave. Uprkos značajnim naporima, reforme Justinijana nisu uspjele da preokrenu preovlađujuće tendencije. Justinijanov sistem uprave i naplate poreza ostao je nepromjenjen sve do ranog 7. vijeka, kada su dramatični teritorijalni gubici i odgovarajući pad prihoda zahtijevali dalje reforme.

Literatura[uredi | uredi izvor]