Aleksandar Hinčin
Aleksandar Hinčin | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 19. jul 1894. |
Mesto rođenja | Kondorovo, Kaluška oblast, Rusija |
Datum smrti | 18. novembar 1959.65 god.) ( |
Mesto smrti | Moskva, Rusija |
Obrazovanje | Moskovski državni univerzitet Lomonosov |
Naučni rad | |
Polje | matematika |
Nagrade | Lenjinov orden |
Aleksandar Jakovljevič Hinčin (rus. Алекса́ндр Я́ковлевич Хи́нчин, fr. Alexandre Khintchine; Kondorovo, 19. jul 1894 — Moskva, 18. novembar 1959) bio je ruski matematičar i jedan od najznačajnijih ljudi sovjetske škole teorije verovatnoće. Rođen je u selu Kondorovo, Kaluška oblast, Rusija. Dok je studirao na Moskovskom državnom univerzitetu, postao je jedan od prvih sledbenika poznate Luzinove škole. Hinčin je diplomirao 1916. godine i šest godina kasnije postao je redovni profesor na tom univerzitetu, ostavši na toj poziciji sve do svoje smrti.
Hinčinovi prvi radovi bili su usredsređeni na realnu analizu. Kasnije je primenio metode iz metričke teorije funkcija na probleme u teoriji verovatnoće i teoriji brojeva. Postao je jedan od osnivača moderne teorije verovatnoće, otkrivši zakon ponovljenog logaritma 1924. godine, postigavši značajne rezultate na polju graničnih teorema, davši definiciju stacionarnog procesa i postavivši osnove za teoriju tih procesa. Hinčin je značajno doprineo metričkoj teoriji diofantskih aproksimacija i otkrio važan rezultat za proste realne verižne razlomke, otkrivši osobinu sada poznatu kao Hinčinova konstanta. Takođe je objavio nekoliko bitnih radova na polju statističke fizike, gde je koristio metode teorije verovatnoće, i na poljima teorije informacija, teorije opsluživanja i matematičke analize.
Godine 1939, Hinčin je odabran za dopisnog člana Sovjetske akademija nauka. Dodeljene su mu Sovjetska državna nagrada (1941), Lenjinov orden, tri druga ordena i medalje.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Polaček-Hinčinova formula
- Viner-Hinčinova teorema
- Hinčinova konstanta
- Hinčinova nejednakost
- Hinčin-Levijeva konstanta
- Teorema ekvidistribucije
- Verižni razlomak
Bibliografija
[uredi | uredi izvor]- Sur la Loi des Grandes Nombres, u Comptes Rendus de l'Academie des Sciences, Pariz, 1929
- Continued Fractions, Mineola, N.Y. : Dover Publications. 1997. ISBN 978-0-486-69630-0.. (prvo objavljen u Moskvi, 1935)
- Three Pearls of Number Theory, Mineola, NY : Dover Publications. 1998. ISBN 978-0-486-40026-6.. (prvo objavljen u Moskvi i Lenjingradu, 1947)
- Mathematical Foundations of Quantum Statistics, Mineola, N.Y. : Dover Publications. 1998. ISBN 978-0-486-40025-9.. (prvo objavljen u Moskvi i Lenjingradu, 1951)
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Aleksandar Hinčin na sajtu MGP (jezik: engleski)
- O'Connor, John J.; Robertson, Edmund F. „Aleksandar Hinčin”. MacTutor History of Mathematics archive. University of St Andrews.
Bibliografija
[uredi | uredi izvor]Odabrana dela Aleksandra Jakovljeviča Hinčina, u djvu formatu, na mrežnom mestu Moskovskog centra za neprekidno matematičko obrazovanje.
- (jezik: ruski) А. Я. Хинчин: Три жемчужины теории чисел. („Tri bisera teorije brojeva.“) Treće izdanje, „Nauka“, Moskva, 1979. 64 strane.
- (jezik: ruski) А. Я. Хинчин: Цепные дроби. („Verižni razlomci.“) Fizmatlit, Moskva, 1960. 112 strana.
- (jezik: ruski) А. Я. Хинчин: Восемь лекций по математическому анализу. („Osam predavanja iz matematičke analize.“) Treće izdanje, OGIZ, Moskva—Lenjingrad, 1948. 260 strana.
- (jezik: ruski) Б. В. Гнеденко, А. Я. Хинчин: Элементарное введение в теорию вероятностей. („Elementaran uvod u teoriju verovatnoće.“) Sedmo izdanje, „Nauka“, Moskva, 1970. 168 strana.