Ana Ginić
Ana Ginić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 11. jul 1963. |
Mesto rođenja | Beograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija |
Obrazovanje | Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu |
Zanimanje | književnik, novinar, bibliotekar |
Književni rad | |
Najvažnija dela | Međurečje (1983) Poslednja četvrt (2004) Malinjak (2010) |
Nagrade | Oktobarska nagrada grada Beograda (1983), Nagrada „Blažo Šćepanović” (1990), Pesnik godine u Kanadi (2011), Nagrada „Dragan Žigić” Saveza književnika u otadžbini i rasejanju (2013), Majska nagrada SKUP „Desanka Maksimović” (2016) |
Ana Ginić (rođ. Živković; Beograd, 11. jul 1963) srpska je književnica, novinarka i bibliotekarka iz Toronta. Dela su joj prevedena na engleski, italijanski i bugarski jezik. Dobitnica je Oktobarske nagrade grada Beograda.[1][2][3][4]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Rođena Beograđanka Ana Ginić, odrastavši na Čuburi uz majku Milicu, profesorku književnosti, i oca Ljubivoja, koji se družio sa pesnikom Slobodan Markovićem (Liberom Markonijem), još od najranijeg doba razvila je bezuslovnu ljubav prema pisanoj reči i otkrila svoj talenat sebi i okolini, pa su joj tako knjige kojima je bila okružena jasno trasirale budućnost. Tome u prilog je sigurno išla i zanimljivost da je na putu do škole redovno sretala Momu Kapora.
Nakon Osnovne škole „Svetozar Marković” i Četrnaeste beogradske gimnazije, diplomirala je 1988. godine svetsku književnost na odseku za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Tome su logično vodila članstva u literarnim sekcijama, učešća na gradskim i opštinskim takmičenjima, pesničkim večerima, festivalima i drugim manifestacijama. Neizostavna je bila i profesorka podrška, koju je Ana opravdala publikujući prva dela za koja je bila i nagrađena.[1][2][3]
Karijera[uredi | uredi izvor]
Ana je pisanje ubrzo prelila i među novinarske margine. Bila je saradnik listova „Mladost”, „Student”, „Omladinske novine”... U „Mladosti” je obavljala i funkciju urednika rubrike „Mlada literatura”. Svoje stihove je publikovala u književnim časopisima širom SFR Jugoslavije, a govorila na književnim događajima u Subotici, Inđiji, Vrbasu, Kikindi, Smederevu, Gornjem Milanovcu, Valjevu, Kumanovu, Strugi, Zagrebu, Sarajevu..., na kojima je nastupala rame uz rame sa već velikim pesničkim imenima poput Miroslava Mike Antića, Duška Trifunovića i Ljubivoja Ršumovića.
Prvu knjigu poezije pod nazivom „Međurečje” joj je 1983. objavila Matica srpska. Promocije Aninog prvenca priređene su u Akademiji Matice srpske u Novom Sadu, zatim u Dvorcu porodice Dunđerski i emisiji „Prva knjiga” Jugoslovenske radio-televizije. Drugu zbirku „Poslednja četvrt” je objavilo AŠ „Delo” iz Beograda 2004, a treću „Malinjak” izdavačka kuća „Aardvark Global Publishing” iz Sandija u Juti 2010. Njeno ime i pesme našli su se i u nekoliko zbornika i antologija, od kojih se izdvajaju: „Kad srce zasvetluca” urednika Pera Zupca, „Najlepše ljubavne pesme srpskih pesnikinja" urednice Gordane Simeunović i „Biografski leksikon Srpski pisci u rasejanju 1914–2014” urednice Milene Milanović.
Zbog raspada Jugoslavije i ratnih dešavanja preselila se u Kanadu 1992, gde njen stvaralački nagon nije jenjavao. Najpre je radila kao kulturni interpretator za ruski jezik u firmi „Skills for Change”, a potom u Muzeju „Bata Shoe”. Nastavila je da objavljuje radove u časopisima na srpskom jeziku i da učestvuje na literarnim festivalima u novoj zemlji boravka negujući maternji jezik.
Laureat je Oktobarske nagrade grada Beograda za literarni rad i drugih priznanja.
Tečno govori engleski, italijanski i ruski jezik.
Majka je dva sina. Živi i radi u Torontu.
Kulturni aktivizam[uredi | uredi izvor]
Ana Ginić je saradnik časopisa na srpskom jeziku koji izlaze u Kanadi: „Ljudi govore”, „Novine Toronto”, „Mi magazin”, „Vidohvat”, „SAN”, „Kišobran”, „Zavetine”... U SKUP „Desanka Maksimović” se bavi i organizacijom događaja, a Svetski dan poezije sa posebnom pažnjom obeležava u Gradskoj biblioteci Toronta (engl. Toronto Public Library – Black Creek Branch), u kojoj radi kao bibliotekar. Vlasnica je male javne biblioteke na ostrvu Manitulin u Ontariju.
Član je Udruženja književnika Srbije, Udruženja novinara Srbije i torontskih asocijacija: Srpsko-kanadskog udruženja pisaca „Desanka Maksimović” i Srpske nacionalne akademije u Kanadi. Član je i žirija Majske nagrade SKUP „Desanka Maksimović” i učesnik Salona knjiga srpskih autora u Kanadi od osnivanja.[1][2][3]
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
Poezija[uredi | uredi izvor]
- Međurečje (Matica srpska, Novi Sad, 1983)
- Poslednja četvrt (AŠ „Delo”, Beograd, 2004)
- Malinjak (Aardvark Global Publishing, Sandi, Juta, 2010)
Zbornici, antologije i periodika[uredi | uredi izvor]
- Kad srce zasvetluca – antologija novijeg srpskog pesništva za decu i mlade od Ršumovića do Julije Marjanović (Srpska knjiga, Ruma, 2009) – urednik: Pero Zubac
- Svemu vratiti govor („Svitak”, Izdavačka radionica Književnog društva „Razvigor”, Narodna biblioteka, Požega; Udruženje književnika Srbije – podružnica za zlatiborski okrug, Užice, 2011) – urednik: Milijan Despotović
- Pesničke novine – list za pevanje i mišljenje (Kulturno-prosvetna zajednica Beograda, 2011) – urednik: Dragan Mraović
- Najlepše ljubavne pesme srpskih pesnikinja (Gramatik, Beograd, 2013) – urednik: Gordana Simeunović
- Reč iz rasejanja – autori iz srpskog rasejanja – američki kontinent (Grafičar, Užice, 2014) – urednik: Ilija Šaula
- Srpski pisci u rasejanju – 1914–2014 – biografski leksikon (izdanje autora, Beograd, 2015) – urednik: Milena Milanović
- Belocvetnite višni – na bugarskom jeziku (Sdruženie „Višnev cvяt”, Kazanlak, 2016)
- Dvadeset sedmi međunarodni susret pesnika Garavi sokak (Književni klub „Miroslav Mika Antić”, Inđija, 2016) – urednik: Aleksandar Mijalković
- Prvi Salon knjiga srpskih autora u Kanadi (izdanje autora, Toronto, 2017)
- Moj narod (Pariz, 2018) – urednik: Simo Mraović
- II i III Salon knjiga u Torontu (izdanje autora, Toronto, 2019)
- Zbornik književnih radova povodom 40 godina postojanja Srpsko-kanadskog udruženja pisaca „Desanka Maksimović” (SKUP „Desanka Maksimović”, Toronto, 2021)
Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]
- Oktobarska nagrada grada Beograda za literarni rad (1983)
- Nagrada „Blažo Šćepanović” za knjigu „Poslednja četvrt” (1990)
- Nagrada „Pesnik godine u Kanadi”, koju dodeljuje „Mi magazin” (2011)
- Nagrada „Dragan Žigić” Saveza književnika u otadžbini i rasejanju (2013)
- Majska nagrada SKUP „Desanka Maksimović” (2016)
- Prva nagrada na Festivalu zavičajne poezije u Subotici za pesnika iz inostranstva (2017)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Oktobarska nagrada grada Beograda
- Srpska nacionalna akademija u Kanadi
- Salon knjiga srpskih autora u Kanadi
- SAN
- Srbi u Kanadi
- Srpska dijaspora
- Spisak srpskih književnika
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Biografija Ane Ginić, SKUP „Desanka Maksimović”. Posećeno 9. oktobra 2023.
- ^ a b v Milanović, M. (2015). Srpski pisci u rasejanju – 1914–2014 – biografski leksikon. Beograd: Milena Milanović. str. 90. ISBN 978-86-906569-1-2.
- ^ a b v Dimitrijević, V. (2017). Prvi Salon knjiga srpskih autora u Kanadi. Toronto: Violeta Dimitrijevic. str. 8—11. ISBN 978-1-7751295-0-9.
- ^ Dimitrijević, V. (2019). II i III Salon knjiga u Torontu. Toronto: Violeta Dimitrijevic. str. 103—108. ISBN 978-1-7751295-1-6.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Živković, A. (1983). Međurečje. Novi Sad: Matica srpska.
- Živković Živić, A. (2004). Poslednja četvrt. Beograd: AŠ „Delo”. ISBN 86-81775-26-X.
- Arsić Živić, A. (2010). Malinjak. Sandi, Juta: Aardvark Global Publishing. ISBN 978-1-4276-4758-0.
- Arsić Živić, A. (2011). „Žica”. Pesničke novine – list za pevanje i mišljenje. Beograd: Kulturno-prosvetna zajednica Beograda. 8 (74): 28. ISSN 1452-4902.
- Milanović, M. (2015). Srpski pisci u rasejanju – 1914–2014 – biografski leksikon. Beograd: Milena Milanović. str. 90. ISBN 978-86-906569-1-2.
- Dimitrijević, V. (2017). Prvi Salon knjiga srpskih autora u Kanadi. Toronto: Violeta Dimitrijevic. str. 8—11. ISBN 978-1-7751295-0-9.
- Dimitrijević, V. (2019). II i III Salon knjiga u Torontu. Toronto: Violeta Dimitrijevic. str. 103—108. ISBN 978-1-7751295-1-6.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Poezija Ane Ginić, Književna radionica „Kordun”.
- Poezija Ane Ginić, Poezija.rs.