Pređi na sadržaj

Apateizam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Apateizam (kombinacija riječi apatija i teizam/ateizam) koji je još poznat kao pragmatični ateizam ili praktični ateizam, prikazivanje je apatije ili nedostatka zainteresovanja prema vjerovanju ili nevjerovanju u božanstvo (ili božanstva).

Apateista je osoba koja nije zainteresovana da prihvati ili negira bilo kakve tvrdnje o postojanju ili nepostojanju bogova. Apateista živi kao da nema bogova i objašnjava prirodne fenomene bez ukazivanja na božanstva. Međutim, ne odbacuje se postojanje bogova, ali je moguće da se navodi da je isto bespotrebno ili beskorisno; prema ovoj tački gledišta, božanstva ne pružaju smisao životu niti utiču na svakodnevnicu.[1]

Drugim riječima, apateista je osoba koja smatra da je pitanje da li postoje božanstva beznačajno ili nebitno za njihov život. Prema istraživanju iz Ontarija o religijskoj toleranciji, neki apateisti smatraju da se njihovo ponašanje ne bi promijenilo ako bi se dokazalo da bog postoji, odnosno ne postoji.[2]

Definicija[uredi | uredi izvor]

Praktični ateizam se može pojaviti u nekoliko oblika:

  • Nedostajanje religijske motivacije—vjerovanje u bogove ne motiviše moralne, religijske ili bilo kakve druge radnje;
  • Aktivno isključivanje problema bogova i religije iz potrage intelektualnosti i praktičnih radnji;
  • Ravnodušnost—nedostatak interesa problema bogova i religije; ili
  • Nesvjesnost mogućnosti koncepta božanstava.[3]

Metadološki naturalizam[uredi | uredi izvor]

Vrsta praktičnog ateizma koja se oslanja na naučnu zajednicu je metadološki naturalizam—„šutljivo usvajanje ili pretpostavka filozofskog naturalizma unutar naučnih metoda bez ili sa potpunim prihvaćanjem ili vjerovanjem u iste.”[4]

Apatetički agnosticizam[uredi | uredi izvor]

Apatetički agnosticizam smatra da nije moguće utvrditi postojanje ili nepostojanje jednog ili više božanstava, ma koliko debata da je vođeno o ovoj temi, a čak i da je moguće utvrditi (ne)postojanje, tog božanstva nije briga za sudbinom ljudi. Prema tome, postojanje božanstava ima malo uticaja na svakodnevnicu ljudi, te je od malog teološkog značaja.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zdybicka 2005, str. 20
  2. ^ Robinson, B.A. (29. 1. 2012). „Apatheism: 'Does God exist? I don't know & I don't really care'. Ontario Consultants on Religious Tolerance. Arhivirano iz originala 12. 07. 2017. g. Pristupljeno 20. 7. 2015. 
  3. ^ Zdybicka 2005, str. 21.
  4. ^ Schafersman, Steven D. (1. 2. 1997). „Naturalism is an Essential Part of Science and Critical Inquiry”. Conference on Naturalism, Theism and the Scientific Enterprise. Department of Philosophy, The University of Texas. Pristupljeno 6. 3. 2015. 
  5. ^ Tyrrell, John (1996). „Commentary on the Articles of Faith”. Arhivirano iz originala 7. 8. 2007. g. „To believe in the existence of a god is an act of faith. To believe in the nonexistence of a god is likewise an act of faith. There is no verifiable evidence that there is a Supreme Being nor is there verifiable evidence there is not a Supreme Being. Faith is not knowledge. We can only state with assurance that we do not know. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]