Pređi na sadržaj

Arnold Benet

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arnold Benet
Arnold Benet, slika iz časopisa Njujork tajms (1915)
Lični podaci
Puno imeEnoh Arnold Benet
Datum rođenja(1867-05-27)27. maj 1867.
Mesto rođenjaStouk na Trentu, Ujedinjeno Kraljevstvo
Datum smrti27. mart 1931.(1931-03-27) (63 god.)
Mesto smrtiLondon, Njujork, SAD
Književni rad
Uticaji odOnore de Balzak, Gistav Flober, Džordž Mur, Gi de Mopasan
Najvažnija dela„Ana iz pet gradova“ (1902)
„Priča starih žena“ (1908)
„Klejhengerovi“ (1910)

Potpis
Zvanični veb-sajt
www.arnoldbennettsociety.org.uk

Enoh Arnold Benet (engl. Enoch Arnold Bennett; Stouk na Trentu, 27. maj 1867London, 27. mart 1931) bio je engleski književnik. Smatra se jednim od značajnijih proznih pisaca edvardijanskog doba. Pisao je drame, eseje, književnu kritiku, novinarske feljtone i dnevnik, a slavu je prevashodno stekao romanima.[1]

Benet je napisao tridesetak romana, među kojima su najpoznatiji „Ana iz pet gradova” (1902), „Priča starih žena” (1908) i „Klejhengerovi” (1910). Romane je pisao pod uticajem francuskog romana realizma, pre svega Balzaka, Flobera i Mopasana, te je velika pažnja u njima posvećena detaljnim opisima eksterijera, enterijera i portretima likova.[2] Manje je bio uspešan u pisanju drama, s izuzetkom komada „Prekretnice” (1912), koji se dugo i sa relativno velikim uspehom izvodio na pozorišnoj sceni Londona. Pisao je i knjige samopomoći: „Književni ukus”, „Kako živeti 24 sata na dan”, „Ljudska mašina”, itd. „Dnevnici Arnolda Beneta 18961928” objavljeni su u tri toma (19321933).

Iako se ostvario kao uspešan pisac, već sledeća generacija britanskih književnika, poput Virdžinije Vulf i drugih intelektualaca okupljenih u Krugu Blumsberi, bila je kritična prema umetničkim kvalitetima Benetove proze, smatrajući je staromodnom i neinventivnom.[3][4] Ove kritike su negativno uticale na njegovu kasniju recepciju. Od devedesetih godina dvadesetog veka ponovo počinje da se ceni estetski kvalitet njegove proze.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 128. ISBN 86-331-2075-5. 
  2. ^ The Editors of Encyclopaedia Britannica. „Arnold Bennett”. Britannica. Pristupljeno 5. 6. 2018. 
  3. ^ Seminar – "Mr Bennett and Mrs Brown" Arhivirano 2006-09-09 na sajtu Wayback Machine
  4. ^ „Essay on the debate between Woolf and Bennett including comments on poor modern reputation of Bennett” (PDF). Filer.case.edu. Arhivirano iz originala (PDF) 28. 2. 2008. g. Pristupljeno 7. 11. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]