Pređi na sadržaj

Asvejsko jezero

Koordinate: 56° 03′ 09″ S; 28° 09′ 06″ I / 56.0525° S; 28.151657° I / 56.0525; 28.151657
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Asvejsko jezero
Koordinate56° 03′ 09″ S; 28° 09′ 06″ I / 56.0525° S; 28.151657° I / 56.0525; 28.151657
Zemlje basena Belorusija
 Vitepska oblast
Površina52,8 km2
Pros. dubina2 m
Maks. dubina7,5 m
Zapremina0,104 km3
Salinitet0,125‰
Dužina obale133,4 km
Nad. visina129,8 m
Asvejsko jezero na karti Belorusije
Asvejsko jezero
Asvejsko jezero
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi
1 Shore length is not a well-defined measure.

Asveja (blr. Асвейскае; rus. Освейское) jezero je u Gornjodvinskom rejonu Vitepske oblasti, na krajnjem severu Republike Belorusije. Jezero se nalazi nedaleko od granice sa Sebeškim rejonom Pskovske oblasti i sa Letonijom.

Sa površinom od 52,8 km² drugo je po veličini jezero u Belorusiji, posle jezera Narač. Protočno je jezero i njegov basen pripada basenu reke Zapadne Dvine.

Južno od jezera nalazi se varošica Asveja.

Fizičke karakteristike[uredi | uredi izvor]

Jezerska depresija ima ovalan oblik i proteže se u pravcu jugozapad-severoistok dužinom od 11,4 km, dok je maksimalna širina do 7,8 km. Obala je dosta ravna i jako slabo razuđena, a ukupna dužina obalske linije je 33,4 km. Obale su dosta niske i u najvećem delu zamočvarene.

U središnjem delu jezera nalazi se veliko ostrvo površine oko 4,85 km² (i visine do 30 metara). Prosečna dubina jezera je oko 2 metra, i čak 70% jezera je sa tim dubinama, dok je maksimalna dubina do 7,5 metara. Voda ima smanjen sadržaj minerala (oko 125 mg/l), a providnost je nešto preko 2 metra.

Protok vode kroz jezero je dosta slab, te je stepen eutrofikacije vode dosta visok. U jezero se uliva reka Vidrinka, nekoliko manjih potočića (od kojih većina tokom leta presuši), dok je preko kanala Degtjarovka povezano sa jezerom Lisna.

Oko 80% dna je prekriveno glinovitim i peskovitim muljem i sapropelom. Veće količine peskovitog mulja nalaze se duž severoistočne obale.

Živi svet[uredi | uredi izvor]

Kako jezero odlikuje visok stepen eutrofikacije, to znači da je gotovo cela površina jezera prekrivena gustom vegetacijom. Najgušća vegetacija je duž severoistočnih i severnih obala gde se floristički pojas pruža i do 400 metara od obale. Duž severozapadne obale nalazi se prostranije močvarno područje koje je pogodno za gnežđenje ptica močvarica (posebno su brojni crvenokljuni labudovi i mali galebovi). Dno je oslobođeno prisustva vegetacije jedino na dubinama većim od 3 metra.

Od ribljih vrsta u jezeru najbrojnije su deverika, smuđ, štuka, manić i šaran. Najbrojniji sisari su evropski dabar i bizamski pacov.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]