Asvejsko jezero
Asvejsko jezero | |
---|---|
![]() | |
Koordinate | 56° 03′ 09″ S; 28° 09′ 06″ I / 56.0525° S; 28.151657° I |
Zemlje basena | ![]() ![]() |
Površina | 52,8 km2 |
Pros. dubina | 2 m |
Maks. dubina | 7,5 m |
Zapremina | 0,104 km3 |
Salinitet | 0,125‰ |
Dužina obale1 | 33,4 km |
Nad. visina | 129,8 m |
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi | |
1 Shore length is not a well-defined measure. |
Asveja (blr. Асвейскае; rus. Освейское) jezero je u Gornjodvinskom rejonu Vitepske oblasti, na krajnjem severu Republike Belorusije. Jezero se nalazi nedaleko od granice sa Sebeškim rejonom Pskovske oblasti i sa Letonijom.
Sa površinom od 52,8 km² drugo je po veličini jezero u Belorusiji, posle jezera Narač. Protočno je jezero i njegov basen pripada basenu reke Zapadne Dvine.
Južno od jezera nalazi se varošica Asveja.
Fizičke karakteristike[uredi | uredi izvor]
Jezerska depresija ima ovalan oblik i proteže se u pravcu jugozapad-severoistok dužinom od 11,4 km, dok je maksimalna širina do 7,8 km. Obala je dosta ravna i jako slabo razuđena, a ukupna dužina obalske linije je 33,4 km. Obale su dosta niske i u najvećem delu zamočvarene.
U središnjem delu jezera nalazi se veliko ostrvo površine oko 4,85 km² (i visine do 30 metara). Prosečna dubina jezera je oko 2 metra, i čak 70% jezera je sa tim dubinama, dok je maksimalna dubina do 7,5 metara. Voda ima smanjen sadržaj minerala (oko 125 mg/l), a providnost je nešto preko 2 metra.
Protok vode kroz jezero je dosta slab, te je stepen eutrofikacije vode dosta visok. U jezero se uliva reka Vidrinka, nekoliko manjih potočića (od kojih većina tokom leta presuši), dok je preko kanala Degtjarovka povezano sa jezerom Lisna.
Oko 80% dna je prekriveno glinovitim i peskovitim muljem i sapropelom. Veće količine peskovitog mulja nalaze se duž severoistočne obale.
Živi svet[uredi | uredi izvor]
Kako jezero odlikuje visok stepen eutrofikacije, to znači da je gotovo cela površina jezera prekrivena gustom vegetacijom. Najgušća vegetacija je duž severoistočnih i severnih obala gde se floristički pojas pruža i do 400 metara od obale. Duž severozapadne obale nalazi se prostranije močvarno područje koje je pogodno za gnežđenje ptica močvarica (posebno su brojni crvenokljuni labudovi i mali galebovi). Dno je oslobođeno prisustva vegetacije jedino na dubinama većim od 3 metra.
Od ribljih vrsta u jezeru najbrojnije su deverika, smuđ, štuka, manić i šaran. Najbrojniji sisari su evropski dabar i bizamski pacov.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Индексный поиск по водоемам Беларуси: озеро Освейское.
- Belarusь: Эncыklapedыčnы davednіk / Rэdkal.: B. І. Sačanka і іnš. — Mn.: BelЭn, — 800 s. — 5000 эkz. —. 1995. ISBN 978-985-11-0026-8.
- Энцыклапедыя прыроды Беларусі. У 5-і т. Т.1 / Рэдкал.: І. П. Шамякін (гал. рэд.) і інш. — Мн.: БелСЭ, 1983. — Т. 1. — 575 с. — 10.000 экз.