Ašmjansko pobrđe
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/48/%D0%90%D1%88%D0%BC%D1%8F%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D0%B5_%D1%9E%D0%B7%D0%B2%D1%8B%D1%88%D1%88%D0%B0_%282001%29.svg/220px-%D0%90%D1%88%D0%BC%D1%8F%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D0%B5_%D1%9E%D0%B7%D0%B2%D1%8B%D1%88%D1%88%D0%B0_%282001%29.svg.png)
Ašmjansko pobrđe ili Ašmjanska greda (blr. Ашмянскае ўзвышша, Ашмянскія грады; rus. Ошмянская возвышенность, Ошмянские гряды) uzvišenje je u vidu brda u severoistočnom delu Grodnjenske i zapadnom delu Minske oblasti u Belorusiji. Deo je znatno prostranijeg brdskog sistema Beloruskog pobrđa.
Nalazi se između Naračansko-vilejske nizije na severu i Njemenske nizije na jugu, te između Lidske ravnice na jugozapadu, Minskog pobrđa na istoku i Litvanije na zapadu.
Proteže se u pravcu severozapad-jugoistok dužinom od 110 km, i širinom do 40 do 50 km. Ukupna površina je oko 4.000 km². U odnosu na okolni teren uzdiže se za nekih 75 do 150 metara, a najviša tačka leži na 320 metara nadmorske visine (Milidavska gora).
Geomorfologija i klima[uredi | uredi izvor]
Ašmjansko pobrđe predstavlja složen sistem morenskih grebena formiranih po okončanju sožskog glacijalnog perioda pre nekim 150.000 godina. Izgrađeno je od glina i šljunaka. Na strmijim padinama postoji značajniji broj jaruga dubine do 3 i dužine do 500 metara.
Pobrđe presecaju doline reka Ašmjanke, Goljšanke i Zapadne Berezine.
Prosečna januarska temperatura vazduha je oko −6,6 °C, jula 17,1 °C, dok je godišnji prosek padavina oko 650—700 mm.
Tlo i priroda[uredi | uredi izvor]
Šume pokrivaju 36% pobrđa, na padinama dominiraju bor i smrča, dok su u depresijama breza i jasika. Oko 32% površina je pod oranicama. Dominiraju podzolasta tla u višim, a i aluvijalna u nižim delovima.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Ošmяnskaя vozvыšennostь // Priroda Belorussii: Populяrnaя эnciklopediя / Redkol.: I. P. Šamяkin (gl. red.) i dr.. — Mn.: BelSЭ, — —. 1989. ISBN 978-5-85700-001-4. str. 95..