Benedikt Kamberbač
Benedikt Kamberbač | |||||
---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||
Puno ime | Benedikt Timoti Karlton Kamberbač | ||||
Datum rođenja | 19. jul 1976. | ||||
Mesto rođenja | London, Ujedinjeno Kraljevstvo | ||||
Zanimanje | glumac, producent | ||||
Porodica | |||||
Partner | Sofi Hanter (2015-do danas)[1][2] | ||||
Rad | |||||
Aktivni period | 2000– | ||||
Bitna uloga | Šerlok Holms (Šerlok)
Kristofer Tidžens (Kraj parade) Kan (Zvezdane staze: Prema tami) Alan Tjuring (Igra kodova) | ||||
Potpis | |||||
Veza do IMDb-a | |||||
|
Benedikt Kamberbač (engl. Benedict Cumberbatch, IPA:/ˈkʌmbərˌbætʃ/[3]; rođen 19. jula 1976. u Londonu) britanski je filmski, televizijski i pozorišni glumac i producent.
Najzapaženiju ulogu u dosadašnjoj karijeri ostvario je u seriji Šerlok, modernoj adaptaciji romana Artura Konana Dojla koju emituje Bi-Bi-Si. Pored Šerloka, Kamberbač se pojavio u još nekoliko TV serija i filmova Bi-Bi-Si-ja, među kojima se ističu mini-serija Kraj parade i TV film Hoking.
Prvu veću filmsku ulogu ostvario je u filmu Čudesna milost iz 2006. godine. Neki od njegovih značajnijih filmskih projekata su Pokajanje, Ratni konj, Krpar, krojač, soldat, špijun, Zvezdana staze: Prema tami, Dvanaest godina ropstva i Avgust u okrugu Osejdž. Takođe je pozajmljivao glas i pokrete Šmaugu i Volšebniku u filmovima iz Hobit trilogije. Godine 2014. igrao je Alana Tjuringa u biografskoj drami Igra kodova, koja mu je donela nominacije za niz prestižnih priznanja, uključujući Oskara, Zlatni globus i Nagradu Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi. Široj publici postao je poznat zahvaljujući ulozi Doktora Strejndža u filmovima iz Marvelovog filmskog univerzuma.
Kamberbač je cenjen pozorišni glumac i nastupio je u velikom broju pozorišnih adaptacija dela klasične književnosti. Kao najznačajnija među njima, ističe se uloga u Frankenštajnu iz 2011. godine u režiji Denija Bojla, koja mu je donela Nagradu Lorens Olivije.[4]
Za uloge u različitim televizijskim i filmskim projektima, Kamberbač je bio nominovan za brojna prestižna priznanja među kojima su Zlatni globus, BAFTA,[5] Nagrada udruženja filmskih glumaca[6] i Emi koga je osvojio 2014. za ulogu u seriji Šerlok.[7] Iste godine našao na listi "100 najuticajnijih ljudi sveta" časopisa Tajm, a britanski Sandej Tajms stavio ga je na listu "100 kreatora 21. veka" i nazvao ga Lorensom Olivijem svoje generacije.
Detinjstvo[uredi | uredi izvor]
Kamberbač je rođen 19. jula 1976. u Hamersmitu (London), a njegovi roditelji su glumci Timoti Karlton i Vanda Ventam.[8]. Odrastao je u londonskoj opštini Kingston i Čelsi. Njegov pradeda Henri Arnold Kamberbač bio je generalni konzul kraljice Viktorije u Turskoj, a deda Henri Karlton Kamberbač komandant podmornice u oba svetska rata i ugledna ličnost londonskog visokog društva[9]
Kamberbač se školovao po internatima od svoje osme godine.[10] Pohađao je školu Brambelti u Istočnom Saseksu i školu Harou[11] gde je izučavao dramsku umetnost i učestvovao je u velikom broju adaptacija Šekspirovih dela. Prvu ulogu imao je sa 12 godina u predstavi San letnje noći kao Titanija[12]. Profesro drame Martin Tajrel opisao ga je kao "najboljeg glumca školskog uzrasta sa kojim je ikada sarađivao"[13] Kamberbač se tokom školovanja u Harou takođe bavio slikarstvom i bio je član ragbi tima[14][13].
Nakon diplomiranja, godinu dana je volontirao kao nastavnik engleskog jezika u tibetanskom manastiru u Dardžilingu (Indija).[15]. Studirao je dramu na Univerzitetu u Mančesteru[13] i po završetku studija nastavio je glumačku obuku na Akademiji za muziku i dramu u Londonu[16]
Karijera[uredi | uredi izvor]
Televizija[uredi | uredi izvor]
Kamberbač je karijeru na televiziji počeo epizodnim ulogama u serijama Otkucaj srca, Tihi svedok i Operativci, a nastupio je i u mini-serijama Dodir somota i Špijuni sa Kembridža. Prvu veću ulogu ostvario je u sitkomu Četrdeset i neka sa Hjuom Lorijem u glavnoj ulozi. 2004. igrao je Stivena Hokinga u TV filmu Hoking, koji mu je doneo nominaciju za televizijsku BAFTU za najboljeg glumca u glavnoj ulozi.[17]
2005. tumačio je glavnu ulogu u miniseriji Do kraja Zemlje snimljenoj po trilogiji Vilijama Goldinga. Tokom 2005. imao je manju ulogu u satiričnoj skeč komediji Udarene vesti. Nakon toga, Kamberbač se pojaviio sa Tomom Hardijem u TV filmu Stjuart: Život unatraške koji je premijerno prikazan na Bi-Bi-Si-ju u septembru 2007.
2008. igrao je Stivena Ezarda u miniseriji Poslednji neprijatelj koja mu je donela nominaciju za Nagradu Satelit.[18]. Nakon toga imao je epizodnu ulogu u seriji Marpl: Ubistvo je lako kao Luk Ficvilijam. Uloga u TV filmu Malo ostrvo iz 2009. donela mu je još jednu nominaciju za televizijsku BAFTU, ovog puta u kategoriji Najbolji glumac u sporednoj ulozi[19]
2009. nastupio je u predstavi Trenutak preokreta Majkla Dobsa.[20] koja je bila jedna u seriji TV predstava koje su se uživo emitovale na televizijskim kanalima Skaj Arts. U predstavi je prikazan malo poznat sastanak u oktobru 1938. između Vinstona Čerčila i Gaja Berdžisa, sovjetskog špijuna koji je u to vreme radio za Bi-Bi-Si. Kamberbač je tumačio ulogu Berdžisa, dok je Čerčila igrao Metju Marš, sa kojim je ranije nastupio u filmu Hoking[21]
2010. tumačio je ulogu Van Goga u televizijskom dokumentarcu Van Gog: Naslikano rečima. Iste godine, Kamberbač je počeo da igra Šerloka Holmsa u prvoj sezoni TV serije Šerlok koja je naišla na dobar prijem kod kritičara i publike.[22]. Do sada su snimljene 3 sezone, sa po 3 epizode u svakoj. Seriju su kreirali Stiven Mofat i Mark Gejtis za Bi-Bi-Si, a pored Kamberbača u njoj se pojavljuje i Martin Friman kao Džon Votson. Serija je osvojila brojne nagrade, a Kamberbaču je donela nominacije za BAFTU, Emi i Zlatnog globusa[23]
2012. igrao je glavnu ulogu u miniseriji Kraj parade zajedno sa Rebekom Hol. Seriju su ko-producirali Bi-Bi-Si i Ejč-Bi-Ou i snimljena je po romanima Forda Madoksa Forda. Scenario je napisao Tom Stopard, a Suzan Vajt je režirala svih 5 epizoda. Ova uloga Kamberbaču je donela još jednu nominaciju za nagrade Emi i Satelit.[24]
Film[uredi | uredi izvor]
Prvi veći filmski projekat u kome se Kamberbač pojavio bila je istorijska drama Čudesna milost iz 2006. Uloga britanskog političara Vilijama Pita Mlađeg donela mu je nominaciju za nagradu "Britanska glumačka zvezda u usponu" na filmskom festivalu u Londonu. Kamberbač je iste godine tumačio ulogu Patrika Votsa u filmu Početno pitanje, tokom čijeg je snimanja upoznao nekoliko budućih kolega i dobrih prijatelja - Džejma Makavoja, Alis Iv, Rebeku Hol i Marka Gejtisa, jednog od autora serije Šerlok.
Kamberbač je neko vreme nakon toga igrao pretežno sporedne uloge u filmovima britanske produkcije. 2007. pojavio se u filmu Pokajanje Džoa Rajta koji je bio nominovan za sedam Oskara. Iako je njegova uloga bila mala, uspeo je da privuče pažnju Stivena Mofeta, koga je glumom u ovom filmu ubedio da je pravi izbor za ulogu savremenog Šerloka Holmsa. Nakon toga usledile su manje sporedne uloge u filmovima Druga Bolenova kći iz 2008, Kreacija iz 2009, Četiri lava i Doušnik iz 2010. U to vreme dobio je i prvu glavnu filmsku ulogu u britanskom filmu nezavisne produkcije Treća zvezda, u kome igra Džejmsa, mladića obolelog od raka koji odlučuje da poslednje dane provede na nezaboravnom putovanju sa trojicom najboljih prijatelja.
Uloga u seriji Šerlok, znatno je uticala na napredaka njegove karijere, pa je nakon 2010. počeo da dobija ponude za uloge u većim filmskim projektima. 2011. pojavio se u britanskom trileru Krpar, krojač, soldat, špijun Tomasa Alfredsona. Film je bio nominovan za tri Oskara i osvojio je BAFTU za najbolji britanski film, a Kamberbaču je doneo nominaciju za najboljeg sporednog glumca na dodeli Britanskih filmskih nagrada za nezavisni film. Iste godine tumačio je ulogu majora Džejmija Stjuarta u filmu Ratni konj Stivena Spilberga.
Kamberbač se u junu 2011. pridružio glumačkoj ekipi filma Hobit: Neočekivano putovanje[25], prvom delu Hobit trilogije u režiji Pitera Džeksona, snimljene po romanu Dž. R. R. Tolkina. Pozajmljivao je glas i pokrete Nekromanseru, kao i zmaju Šmaugu, a njegova uloga je postala znatno veća u drugom filmu Hobit: Šmaugova pustošenja. Nastupiće i u poslednjem nastavku pod nazivom Hobit: Bitka pet armija[26] čija je premijera zakazana za 2014. Kako bi se zabeležilo zmajevo kretanje i mimika, Kamberbač je tokom snimanja nosio specijalni kostim i markere za lice koji se koriste u tehnici digitalnog snimanja pokreta poznatoj pod nazivom motion capture.
2013. tumačio je ulogu Kana, glavnog negativca u filmu Zvezdane staze: Prema tami u režiji Džej-Džej Ejbramsa. Zahvaljujući ulozi u ovom blokbasteru stekao je još veću internacionlanu popularnost, a na dodeli MTV filmskih nagrada, koje se uglavnom fokusiraju na mejnstrim kinematografiju, bio je nominovan u kategorijama "Najbolji negativac" i "Omiljeni filmski lik". U drugoj polovini 2013. tri njegova filma premijerno su prikazana na Filmskom festivalu u Torontu. U istorijskoj drami Dvanaest godina ropstva, koja je kasnije osvojila brojne prestižne nagrade uključujući Oskara za najbolji film, Kamberbač je tumačio ulogu robovlasnika Vilijama Forda. Takođe je igrao sporednu ulogu u filmu Avgust u okrugu Osejdž, koji mu je doneo nominaciju za Nagradu udruženja filmskih glumaca za najbolju filmsku postavu. Iste godine, tumačio je ulogu Džulijana Asanža, osnivača sajta Vikiliks, u trileru Tajne petog staleža. Iako je film doživeo fijasko kod kritičara i publike, Kamberbačova gluma naišla je na dobre reakcije.
U januaru 2014. Gari Oldman je potvrdio da će Kamberbač, Rejf Fajns i Amanda Sajfrid nastupiti u njegovom sledećem projektu Leteći konj, biografskom filmu o životu britanskog fotografa Edvarda Majbridža. U martu se pridružio ekipi glumaca koji pozajmljuju glas u crtaću Pingvini sa Madagaskara, čija je premijera zakazana za 26. novembar 2014. Istog meseca premijerno će biti prikazana i istorijska drama Igra kodova o britanskom kriptografu Alanu Tjuringu, u kojoj Kamberbač igra glavnu ulogu.
Pozorište[uredi | uredi izvor]
Od 2001. godine, Kamberbač je igrao veće uloge u nekolicini adaptacija dela klasične književnosti u Kraljevskom nacionalom pozorištu i pozorištima „Rojal Kort“, „Almejda“ i „Open Er“ u parku Ridžents gde je nastupio u dramama Uzaludni ljubavni trud, San letnje noći, Kako vam drago i Romeo i Julija Vilijama Šekspira. Uloga Džordža Tesmana u predstavi Heda Gabler donela mu je nominaciju za Nagradu Lorens Olivije u kategoriji „Najbolji glumac u sporednoj ulozi“. Kamberbač je ovu ulogu igrao od 15. marta 2005. u pozorištu „Almejda“,[27] sve dok se 19. maja iste godine nije prebacio u pozorište „Vojvoda od Jorka“ na Vest Endu. Ovo je ujedno bio i njegov prvi nastup u nekoj predstavi na Vest Endu.[28]
Godine 2010. igrao je ulogu aristokrate Dejvida Skota-Faulera u drami Posle plesa Terensa Ratigana, čija se radnja odvija tokom dvadesetih godina prošlog veka.[29] Predstavu je režirala Tea Šarok, a izvodila se u pozorištu „Rojal Kort“. Naišla je na dobar prijem kod kritičara i publike i osvojila je četiri Nagrade Lorens Olivije.[30][29]
U novembru iste godine, bio je jedan od učesnika dobrotvornog pozorišnog događaja „Dečiji monolozi“ koji je organizovala ustanova „Dramatic Need“.[31] Pored Kamberbača, svoj doprinos su dali i glumci Ben Kingsli, Tom Hidlston, Džema Arterton, Edi Redmejn i režiser Deni Bojl.[32] Predstava je bila inspirisana pismima i ličnim pričama dece iz Južnoafričke Republike i organizovana je povodom Svetskog dana borbe protiv side.[33]
U februaru 2011. ponovo je sarađivao sa Bojlom, ovog puta u adaptaciji romana Frankenštajn Meri Šeli u Kraljevskom nacionalnom pozorištu. Kamberbač i kolega Džoni Li Miler su naizmenično tumačili uloge Viktora Frankenštajna i njegovog stvorenja.[34] Predstava je naišla na dobar prijem kod kritičara[35] i prikazivala se u bioskopima kao deo programa Nacionalno pozorište uživo.[36] Kamberbač je za ovu ulogu osvojio tri najvažnije pozorišne nagrade u Ujedinjenom Kraljevstvu - Lorens Olivije, Ivning Standard i Nagradu Udruženja pozorišnih kritičara - i time stekao tzv. "Trostruku krunu londonskog pozorišta".[37]
Dana 2. novembra 2013. bio je jedan od učesnika događaja "50 godina na sceni" organizovanog povodom pedesetogodišnjice Kraljevskog nacionalnog pozorišta. U progrmau su učestvovali mnogi velikani britanskog glumišta, ukljućujući Megi Smit, Džudi Denč, Helen Miren, Rejfa Fajnsa i Majkla Gambona.[38] Kamberbač je tumačio ulogu Rozenkranca u izabranoj sceni iz drame Toma Stoparda Rozenkranc i Goldenstern su mrtvi, koja je premijerno prikazana 1967. na sceni tog pozorišta.[39] Predstavu je režirao Nikolas Hitner i prikazivala se na kanalu Bi-Bi-Si 2 i bioskopima širom sveta kao deo programa Nacionalno pozorište uživo.[40]
Njegov sledeći pozorišni projekat je adaptacija Šekspirovog Hamleta režiserke Lindzi Terner koja će se prikazivati od avgusta 2015. u londonskom Barbikan Centru.[41] Kamberbaču je tokom studija bilo ponuđeno da igra Hamleta u školskoj predstavi, ali je odbio jer je bio zauzet učenjem i „nije želeo da postane opsednut i dozvoli da razmišljanje o ulozi preuzme kontrolu nad njegovim životom.“[42]
Radio[uredi | uredi izvor]
Kamberbač je u više navrata izrazio svoju ljubav prema radiju i nastupio je u brojnim produkcijama za radio Bi-Bi-Si. Na radio stanici Bi-Bi-Si 4 igrao je ulogu baristera Rampola, lika iz romana Džona Mortimera, u devet različitih radio drama zaključno sa 2014. Takođe je poznat po ulozi kapetana Martina Krifa u komediji situacije Pritisak u kabini, u kojoj je nastupao od 2008. do 2014. kada je emitovana poslednja epizoda. Godine 2013. zajedno sa Džejmsom Makavojom i Natali Dormer učestvovao je u radijskoj adaptaciji romana Nikadođija Nila Gejmana. Dramu je režirao Derk Mags i snimljeno je šest epizoda u kojima je Kamberbač tumačio ulogu Ajlingtona. Iste godine igrao je nemačkog fizičara Vernera Hajzenberga u adaptaciji predstave Kopenhagen na radiju Bi-Bi-Si 3. Kamberbač je izjavio da često sluša radio stanice Bi-Bi-Si 3 i 4 i da ga gluma na radiju i dalje uzbuđuje jer je „kod ovog medija fokus na čistoj moći ljudskog glasa i njegovom magičnom efektu na publiku.“[43]
Naracija[uredi | uredi izvor]
Kamberbač je narator nekoliko dokumentaraca koji su se emitovali na kanalima Diskaveri i Nacionalna geografija. Takođe je snimio audio knjige Kazanova, Bura, Stvaranje muzike, Pokojnik sa belom mašnom i Šerlok Holms. Pozamjljivao je glas u reklamam za Jaguar, Soni i Gugl+ u kojoj je izveo monolog „Ceo svet je pozornica“ iz Šekspirove drame Kako vam drago.
Nastupio je u kratkom filmu o istoriji Londona koji se emitovao na Bi-Bi-Si-ju pre ceremonije otvaranja Letnjih olimpijskih igara 2012. Dva puta je učestvovao na festivalima u Čeltnamu - u julu 2012. čitao je poeziju iz perioda Prvog svetskog rata na muzičkom festivalu, a u septrembru iste godine na književnom festivalu razgovarao je o serijama Šerlok i Kraj parade. Bio je narator pripovetke Stan pun uglova pesnika Sajmona Klirija, snimljenoj u četiri dela koji su se pojavili na muzičkim kompilacijama Priče za sitne noćne sate u periodu između 2012. i 2014.
Godine 2013. bio je narator dokumentarca Jerusalim o istoriji tog drevnog grada. Film se prikazivao u 3D formatu u bioskopima širom sveta, a distribuirala ga je Nacionalna geografija.
Produkcija[uredi | uredi izvor]
Kamberbač je krajem 2013. osnovao produkcijsku kompaniju Sani Marč (eng. SunnyMarch Ltd). zajedno sa Benom Dilonom, Adamom Selvsom i Adamom Aklendom, koga je upoznao tokom snimanja serije Poslednji neprijatelj.[44] Njihov prvi projekat bio je kratki film Mala usluga režisera Patrika Monroa. Kamberbač tumači ulogu ratnog veterana Volasa, kome se sedam godina nakon rata u Iraku za pomoć obraća čovek koji mu je spasao život. Akcioni triler u trajanju od 30 minuta, snimljen je sa budžetom u iznosu od 87.000 £, koji je obezbedila zainteresovana publika putem sajta Indigogo.[45]
Filmografija[uredi | uredi izvor]
Filmovi | ||||
Godina | Srpski naziv | Izvorni naziv | Uloga | Napomene |
---|---|---|---|---|
2002 | Brda poput belih slonova | Hills Like White Elephants | Čovek | Kratki film |
2003 | Ubiti kralja | To Kill a King | Rojalist | |
2006 | Početno pitanje | Starter for 10 | Patrik Vots | |
2006 | Čudesna milost | Amazing Grace | Vilijam Pit Mlađi | |
2007 | Nerazdvojni | Inseparable | Džo/Čarli | Kratki film |
2007 | Pokajanje | Atonement | Pol Maršal | |
2008 | Druga Bolenova kći | The Other Boleyn Girl | Vilijam Keri | |
2009 | Kreacija | Creation | Džozef Dalton Huker | |
2010 | Bajke o burlesci | Burlesque Fairytales | Henri Klark | |
2010 | Četiri lava | Four Lions | Pregovarač | |
2010 | Treća zvezda | Third Star | Džejms | |
2010 | Doušnik | The Whistleblower | Nik Kofman | |
2011 | Krpar, krojač, soldat, špijun | Tinker Tailor Soldier Spy | Piter Gilam | nominacija - Britanska nezavisna filmska nagrada za najboljeg glumca u sporednoj ulozi |
2011 | Ratni konj | War Horse | Major Džejmi Stjuart | |
2011 | Razarači | Wreckers | Dejvid | |
2012 | Hobit: Neočekivano putovanje | The Hobbit: An Unexpected Journey | Volšebnik | Glas i pokreti |
2012 | Devojka u komi | Girlfriend in a Coma | Dante Aligijeri (glas) | Dokumentarac |
2013 | Zvezdane staze: Prema tami | Star Trek Into Darkness | Kan | Nagrada Saturn za najbolju sporednu mušku ulogu (film)
nominacija - MTV filmska nagrada za najboljeg negativca |
2013 | Mala usluga | Little Favour | Volas | Kratki film |
2013 | Dvanaest godina ropstva | 12 Years a Slave | Vilijam Ford | nominacija - Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najbolju filmsku postavu
nominacija - Nagrada Udruženja televizijskih filmskih kritičara za najbolju filmsku postavu |
2013 | Tajne petog staleža | The Fifth Estate | Džulijan Asanž | |
2013 | Hobit: Šmaugova pustošenja | The Hobbit: The Desolation of Smaug | Šmaug / Volšebnik | Glas i pokreti |
2013 | Avgust u okrugu Osejdž | August: Osage County | Čarls Ejken Mlađi | nominacija - Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najbolju filmsku postavu
nominacija - Nagrada Udruženja televizijskih filmskih kritičara za najbolju filmsku postavu |
2014 | Hobit: Bitka pet armija | The Hobbit: The Battle of the Five Armies | Šmaug / Volšebnik | Glas i pokreti |
2014 | Igra kodova | The Imitation Game | Alan Tjuring| | nominacija - Oskar za najboljeg glavnog glumca
nominacija - BAFTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi nominacija - Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama) nominacija - Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi nominacija - Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najbolju filmsku postavu nominacija - Nagrada Udruženja televizijskih filmskih kritičara za najboljeg glumca u glavnoj ulozi nominacija - Nagrada Udruženja televizijskih filmskih kritičara za najbolju filmsku postavu nominacija - Nagrada Satelit za najboljeg glumca u glavnoj ulozi nominacija - Britanska nezavisna filmska nagrada za najboljeg glumca u glavnoj ulozi |
2015 | Pingvini sa Madagaskara | The Penguins of Madagascar | agent Tajni | Glas |
2015 | Crna misa | Black Mass | Bil Baldžer | |
2016 | Zulender 2 | Zoolander 2 | Ol | |
2016 | Doktor Strejndž | Doctor Strange | Stiven Strejndž/Doktor Strejndž | |
2017 | Rat struja | The Current War | Tomas Edison | |
2017 | Tor: Ragnarok | Thor: Ragnarok | Stiven Strejndž/Doktor Strejndž | |
2018 | Osvetnici: Rat beskraja | Avengers: Infinity War | Stiven Strejndž/Doktor Strejndž | |
2018 | Mogli | Mowgli | Šir Kan (glas) | |
2018 | Grinč | Dr. Seuss' The Grinch | Grinč (glas) | |
2019 | Osvetnici: Kraj igre | Avengers: Endgame | Stiven Strejndž/Doktor Strejndž | |
2019 | 1917 | 1917 | pukovnik Makenzi | |
2020 | Senka špijuna | The Courier | Grevil Vinij | |
2021 | Moć psa | The Power of the Dog | Fil Berbank | |
2021 | Spajdermen: Put bez povratka | Spider-Man: No Way Home | Stiven Strejndž/Doktor Strejndž | |
2022 | Doktor Strejndž u multiverzumu ludila | Doctor Strange in the Multiverse of Madness | Stiven Strejndž/Doktor Strejndž | |
Televizijske serije | ||||
Godina | Srpski naziv | Izvorni naziv | Uloga | Napomene |
2000 | Otkucaj srca | Heartbeat | Čarls | 1 epizoda |
2002 | Dodir somota | Tipping the Velvet | Fredi | Mini-serija |
2002 | Tihi svedok | Silent Witness | Voren Rid | 2 epizode |
2003 | Špijuni sa Kembridža | Cambridge Spies | Edvard Hend | Mini-serija |
2003 | Operativci | Spooks | Džim Nort | 1 epizoda |
2003 | Četrdeset i neka | Fortysomething | Rori Sliperi | 6 epizoda |
2004 | Bitka za Denkerk | Dunkirk | Džimi Lengli | Dokumentarac |
2004 | Otkucaj srca | Heartbeat | Tobi Fišer | 1 epizoda |
2004 | Hoking | Hawking | Stiven Hoking | TV film |
2005 | Nejtan Barli | Nathan Barley | Robin | 2 epizode |
2005 | Do kraja Zemlje | To the Ends of the Earth | Edmund Talbot | 3 epizode |
2005 | Udarene vesti | Broken News | Vil Parker | 3 epizode |
2007 | Stjuart: Život unatraške | Stuart: A Life Backwards | Aleksandar Masters | TV film |
2008 | Poslednji neprijatelj | The Last Enemy | Stiven Ezard | 5 epizoda
nominacija - Nagrada Satelit za najboljeg glumca u mini-seriji ili TV filmu |
2009 | Malo ostrvo | Small Island | Bernard | TV film |
2009 | Marpl: Ubistvo je lako | Marple: Murder Is Easy | Luk Ficvilijam | TV film |
2010 | Van Gog: Naslikano rečima | Van Gogh: Painted with Words | Vinsent van Gog | TV film |
2010 | Ratiganova enigma sa Benediktom Kamberbačom | The Rattigan Enigma by Benedict Cumberbatch | Prezenter | Dokumentarac |
2010−2017 | Šerlok | Sherlock | Šerlok Holms | Glavna uloga
Nagrada Emi za najboljeg glavnog glumca u mini-seriji ili filmu (2014) Nagrada Satelit za najboljeg glumca u mini-seriji ili TV filmu (2012) nominacija - Nagrada Emi za najboljeg glavnog glumca u mini-seriji ili filmu (2012) nominacija - Zlatni globus za najboljeg glumca u mini-seriji ili TV filmu nominacija - Nagrada Satelit za najboljeg glumca u mini-seriji ili TV filmu (2010) |
2012 | Kraj parade | Parade's End | Kristofer Tidžens | 5 epizoda
nominacija - Nagrada Emi za najboljeg glavnog glumca u mini-seriji ili filmu nominacija - Nagrada Satelit za najboljeg glumca u mini-seriji ili TV filmu |
2013 | Simpsonovi | The Simpsons | Britanski premijer / Severus Snejp (glasovi) | Epizoda "Love is a Many-Splintered Thing" |
2016 | Henrijada | The Hollow Crown | Ričard III | |
2021 | Šta ako...? | What If...? | Stiven Strejndž/Vrhovni Doktor Strejndž (glas) | epizoda: „Šta ako... bi Doktor Strejndž izgubio svoje srce umesto svojih ruku?” |
Pozorišne predstave | ||||
Godina | Srpski naziv | Izvorni naziv | Uloga | Napomene |
2001 | Uzaludni ljubavni trud | Love's Labour's Lost | Ferdinand | Pozorište „Open Er“, Park Ridžents |
2001 | San letnje noći | A Midsummer Night's Dream | Demetrijus | Pozorište „Open Er“, Park Ridžents |
2002 | Kako vam drago | As You Like It | Orlando | Pozorište „Open Er“, Park Ridžents |
2002 | Romeo i Julija | Romeo and Juliet | Bonvoljo | Pozorište „Open Er“, Park Ridžents |
2002 | O, kakav divan rat | Oh, What a Lovely War! | nepoznatno | Pozorište „Open Er“, Park Ridžents |
2004 | Gospođa s mora | The Lady from the Sea | Lingstrand | Pozorište „Almejda“ |
2005 | Heda Gabler | Hedda Gabler | Tesman | Pozorište „Almejda“/Pozorište „Vojvoda od Jorka“ |
2006 | Period prilagođavanja | Period of Adjustment | Džordž | Pozorište „Rojal Kort“ |
2007 | Nosorog | Rhinocéros | Berenžer | Pozorište „Rojal Kort“ |
2007 | Piromani | The Arsonists | Ajzenring | Pozorište „Rojal Kort“ |
2008 | Grad | The City | Kris | Pozorište „Rojal Kort“ |
2010 | Posle plesa | After the Dance | Dejvid Skot-Fauler | Kraljevsko nacionalno pozorište |
2010 | Dečiji monolozi | The Children's Monologues | nepoznato | Pozorište „Old Vik“ |
2011 | Frankenštajn | Frankenstein | Viktor Frankenštajn/stvorenje | Kraljevsko nacionalno pozorište |
2013 | 50 godina na sceni | 50 Years on Stage | Rozenkranc | Kraljevsko nacionalno pozorište |
2015 | Hamlet | Hamlet | Hamlet | Pozorište „Barbikan“ |
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Benedict Cumberbatch Announces Engagement“, Tajm, Pristupljeno 5. novembra 2014.
- ^ „Benedict Cumberbatch Engaged: ‘Sherlock' Actor Confirms Engagement To Theatre Director Sophie Hunter“, Hafington post, Pristupljeno 5. novembra 2014.
- ^ „Benedict Cumberbatch saying his name”. YouTube.com. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ „Cumberbatch and Miller share Actor Award”. Olivier Awards. Arhivirano iz originala 19. 04. 2012. g. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ „Bafta - Benedict Cumberbatch”. Awards.bafta.org. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ „The 20th Annual Screen Actors Guild Awards”. Sagawards.org. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ Emmy Awards: Sherlock and Breaking Bad win big, BBC News
- ^ „Wanda Ventham and Tim Carlton show off their newborn baby son”. Mirrorpix.com. 22. 7. 1976. Arhivirano iz originala 20. 10. 2013. g. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ Boshoff, Alison (29. 3. 2013). „Sherlock Holmes and the mystery of why he's so shy about his illustrious looks”. Dailymail.co.uk. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ McGurk, Stuart. „The many lives of Benedict Cumberbatch”. Gq-magazine.co.uk. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ „The Harrow History”. Arhivirano iz originala 29. 04. 2014. g. Pristupljeno 24. 04. 2014.
- ^ „Ten Things About... Benedict Cumberbatch”. Digitalspy.co.uk. Arhivirano iz originala 21. 09. 2012. g. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ a b v Mitchison, Amanda. „Benedict Cumberbatch on playing Sherlock Holmes”. Theguardian.com. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ „Benedict Cumberbatch on his role as Edmund Talbot”. Pbs.org. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ „Benedict Cumberbatch plays Edmund Talbot”. Bbc.co.uk. 19. 5. 2005. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ Dorris, Jesse (28. 10. 2013). „Benedict Cumberbatch Talks Secrets, Leaks, and Sherlock”. Content.time.com. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ „Television | Actor in 2005”. Awards.bafta.org. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ „Press Academy 2008”. Pressacademy.com. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ „Television Awards Winners in 2010”. Bafta.org. Arhivirano iz originala 28. 04. 2014. g. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ „Michael Dobbs Theatre”. Michaeldobbs.com. Arhivirano iz originala 18. 07. 2014. g. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ Dobbs, Michael. „The day Churchill met traitor Guy Burgess”. Express.co.uk. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ „Sherlock Metacritic”. Metacritic.com. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ Sherlock Awards and Nominations
- ^ Parde's End Awards and Nominations
- ^ Fleming, Mike (16. 6. 2011). „Benedict Cumberbatch To Voice Smaug in ‘The Hobbit’”. Deadline.com. Pristupljeno 9. 8. 2014.
- ^ 'Hobbit' finale renamed 'Battle of the Five Armies'
- ^ Hedda Gabler | Almeida Theatre, London Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. oktobar 2014), almeida.co.uk
- ^ Eyre Brings Best Hedda Gabler into Duke of York’s Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2014), whatsonstage.com
- ^ a b After the Dance, the awards: Terence Rattigan play wins four Oliviers, The Guardian
- ^ After the Dance Reviews, thestage.co.uk
- ^ Old Vic hosts one-off Dramatic Needs charity show, BBC News
- ^ The Children’s Monologues Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. decembar 2013), thecrossedcow.com
- ^ Arterton, Boyle and Kingsley collaborate for SA’s children[mrtva veza], thesouthafrican.com
- ^ What to say about ... Danny Boyle's Frankenstein, The Guardian
- ^ Danny Boyle's Frankenstein wows critics, BBC News
- ^ Frankenstein – Productions Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. septembar 2013), National Theatre Live
- ^ It’s To Be! Benedict Cumberbatch Will Play Hamlet in London, broadway.com
- ^ National Theatre: 50 Years on Stage Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. novembar 2013), nationaltheatre.org.uk
- ^ Rosencrantz and Guildenstern Are Dead Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. maj 2008), http://www.sff.net/
- ^ 50 years on stage Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. jul 2014), National Theatre Live
- ^ Benedict Cumberbatch to play Hamlet at Barbican, The Guardian
- ^ Benedict Cumberbatch Q&A – Starfury Events Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. jul 2014), Cumberbatchweb
- ^ Benedict Cumberbatch on fame, science and his new Radio 3 play, Copenhagen – Radio Times Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. avgust 2014), Cumberbatchweb
- ^ Benedict Cumberbatch launches production company, Screen Daily
- ^ [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. avgust 2014) Little Favour Indigogo Page
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Benedikt Kamberbač na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Benedikt Kamberbač dobio zvezdu na holivudskoj stazi slavnih (B92, 1. mart 2022)