Pređi na sadržaj

Božidar Prodanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Božidar Prodanović
Autoportret, ulje na platnu, 49×38 cm
Lični podaci
Datum rođenja(1923-07-14)14. jul 1923.
Mesto rođenjaPranjani, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Datum smrti24. januar 2006.(2006-01-24) (82 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija i Crna Gora
Umetnički rad
Poljemozaik, slikarstvo, crtež

Božidar Prodanović (Boža) bio je srpski akademski slikar. Bavio se mozaikom, crtežom, slikarstvom i grafikom.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Umetnikov pribor

Osnovnu školu završio je u Pranjanima, a gimnaziju „Takovski ustanak” u Gornjem Milanovcu 1942. godine.[2] Nakon toga diplomirao je slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu u klasi profesora Mila Milunovića i Marka Čelebonovića, a grafiku u klasi Mihajla S. Petrova.[3] Zatim je predavao u umetničkoj školi u Peći od 1950. do 1953. godine[4], dok je nakon toga postao i profesor na matičnom fakultetu gde je radio do 1986. godine.

Izlagao je na preko pedeset samostalnih izložbi kao i na mnogo grupnih poput Oktobarskog salona u Beogradu, Grafike beogradskog kruga, Trijenala likovnih umetnosti u Beogradu itd.[4] Takođe, učestvovao je na 17. venecijanskom bijenalu 1954. i 2. Mediteranskom bijenalu u Aleksandriji 1957. godine.[4] Dobitnik je niza nagrada – Oktobarske nagrade Beograda i Zlatne plakete ULUS-a.[3][4] Izveo je nekoliko mozaika u javnim prostorima u Beogradu, Peći, Knjaževcu, Gornjem Milanovcu (na oba sprata gimnazije) i u drugim gradovima. Njegovi radovi nalaze se u raznim muzejima, galerijama i privatnim kolekcijama.[3]

Preminuo je 24. januara 2006. godine.[5]

Legati[uredi | uredi izvor]

Dok u Čačku postoji Legat porodice Božidara Prodanovića, u okviru stalne postavke u Muzeju rudničko-takovskog kraja u Gornjem Milanovcu takođe se nalazi njegov legat.

Milanovačka muzejska ustanova poseduje umetničku zaostavštinu Prodanovića koju je on njoj poklonio 1977. godine. Reč je o 82 dela iz njegovog decenijama dugog bavljenja umetničkom profesijom. Poklonio je radove nastale raznim tehnikama (ulje na platnu, tempera, grafika, akvarel, crtež, mozaik) koji su načinjeni u periodu od 1939. do 1977. godine. U okviru umetničke zbirke Muzeja naročito se ističe njegov „Autoportret”, jedan od ranijih radova koji je nastao u periodu pre nego što je realistički koncept zamenio lirsko-ekspresionističkim.[6] Povrh toga, Prodanović je učestvovanjem na slikarskim kolonijama Muzeju ostavio još 13 radova nastalih 1993. i 1994. godine koji danas sačinjavaju stalnu postavku Muzeja Drugog srpskog ustanka. Sa druge strane, u biblioteci ove ustanove čuvaju se njegovi „Zapisi”, eseji o umetnosti, knjige i katalozi. Pored toga, Mileta Prodanović, njegov sin i takođe umetnik, 2007. godine poklonio je legatu očevu kutiju sa umetničkim priborom.[6]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Predstavljamo umetnika - Boža Prodanović”. Arhivirano iz originala 17. 07. 2014. g. Pristupljeno 10. 05. 2013. 
  2. ^ Gimnazija »Takovski ustanak« u Gornjem Milanovcu 1879•1979. Gimnazija Takovski ustanak i NIRO Dečje novine, Gornji Milanovac. 1979.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  3. ^ a b v „Znameniti milanovčani”. Muzej rudničko-takovskog kraja. 20. 10. 2019. Pristupljeno 9. 6. 2021. 
  4. ^ a b v g Biografije slikara
  5. ^ RTS Na današnji dan
  6. ^ a b Bolović, Ana (6. 3. 2020). „Iz legata Božidara – Bože Prodanovića”. Muzej rudničko-takovskog kraja. Pristupljeno 9. 6. 2021. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Katalog sa izložbe u galeriji ULUS, 4-17. maja 1994. COBISS.SR-ID 512314777
  • Božidar Prodanović i Miloš Jevtić: Doživljaji i ostvarenja: razgovori sa Božidarom Prodanovićem. ISBN 978-86-82877-22-6.
  • Božidar Prodanović: Portreti, COBISS.SR-ID 89919500
  • Božidar Prodanović: Tačka života: zapisi o umetnosti i čoveku. ISBN 978-86-367-0801-9.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]