Pređi na sadržaj

Bjeluša

Koordinate: 43° 37′ 18″ S; 19° 59′ 28″ I / 43.62177° S; 19.99123° I / 43.62177; 19.99123
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bjeluša
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZlatiborski
OpštinaArilje
Stanovništvo
 — 2011.Pad 452
Geografske karakteristike
Koordinate43° 37′ 18″ S; 19° 59′ 28″ I / 43.62177° S; 19.99123° I / 43.62177; 19.99123
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina921 m
Bjeluša na karti Srbije
Bjeluša
Bjeluša
Bjeluša na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj031
Registarska oznakaUE

Bjeluša je naselje u Srbiji u opštini Arilje u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 452 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Postoje zapisi koji svedoče da je selo bilo naseljeno još u srednjem veku. Crnogorci i Srbi iz Hercegovine i Sandžaka bežeći ispred turskog zuluma nalazili su bezbednije uslove za život u pobrđu planina Golije, Mučnja, Kukutnjice i Javora. Uspevali su da se održe tako da i danas na ovom području žive njihovi potomci. U prvim sačuvanim turskim popisima iz 1476. godine ustanovljeno je da je Biluša, prvobitni naziv Bjeluše, imala pet registrovanih baština sa osam domaćinstva. Kao i celo užičko područje pripadala je Smederevskom sandžaku, a ostalo je zapisano da je tadašnji starešina sela bio Hranko, Radetin sin. Po drugom popisu iz 1528. godine Bjeluša je brojala 31 domaćinstvo sa 35 poreskih glava i prihodom od 4800 akči. Već 1572. godine selo pripada Užičkoj nahiji i broji 34 domaćinstva. Od tada pa do 1812. godine Bjeluša se više ne pominje u spisima. Zbog toga je verovatno i nemoguće sa preciznošću tvrditi kako je ovo planinsko selo ariljske opštine dobilo ime. U turskim zapisima nailazi se na nekoliko naziva Biluša, Beleuša, Bjeluša. Najverodostojnija verzija je da je selo dobilo ime po starešini čobana iz vremena Moravske episkopije koja je imala velike posede na kojima su monasi čuvali stada ovaca, govedi... Posed koji je bio pod upravom manastira u Dobračama obuhvatao je i teren današnje Bjeluše. Postoje podaci koji svedoče da na ovim područjima, osim čobana u to vreme drugog življa nije bilo. Stoga je brojno stanje stoke, na ovom terenu, u nedostatku imena, evidentirano na osnovu imena starešine čobana. Po predanju njegovo ime bilo je Bjeluš, pa je ovo selo verovatno po njemu i dobilo ime.

Ovde se nalaze Crkva Svete Trojice u Bjeluši i Spomenik prirode Bjeluška potajnica.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Bjeluša živi 485 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,8 godina (45,3 kod muškaraca i 48,4 kod žena). U naselju ima 168 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,36.

Ovo naselje je skoro u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 1.130
1953. 1.183
1961. 1.092
1971. 989
1981. 828
1991. 656 652
2002. 565 565
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
561 99,29%
nepoznato
  
4 0,70%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]