Pređi na sadržaj

Golobok

Koordinate: 44° 27′ 01″ S; 21° 00′ 20″ I / 44.450166° S; 21.0055° I / 44.450166; 21.0055
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Golobok
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPodunavski
OpštinaSmederevska Palanka
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1981
Geografske karakteristike
Koordinate44° 27′ 01″ S; 21° 00′ 20″ I / 44.450166° S; 21.0055° I / 44.450166; 21.0055
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina81 m
Golobok na karti Srbije
Golobok
Golobok
Golobok na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj11316
Pozivni broj026
Registarska oznakaSP

Golobok je naselje u Srbiji u opštini Smederevska Palanka u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1981 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Golobok se nalazi severno od Palanke, u opštini Smederevske palanke. Nema podataka na osnovu kojih bi se mogla utrditi starost ovog naselja. Ali ima tragova koje govore da je ovde još u vrlo ranim vremenima postojalo naselje.

Na Vranovačkom Brdu su 1901. g. seljaci iskopavali zlatan đerdan, zlatno i srebrno prstenje. Ovo su svakako tragovi iz rimskog doba, a i za Kameni Bunar se misli da je iz toga doba. Zapadno od sela, blizu Vlahova, postoji mesto koje se zove „Selište“, na kome je svakako ranije bilo neko naselje.

Golobok se pominje u aračkim spiskovima (poreski spiskovi) i imao je 1818. g. 39 a 1822. g. 44 kuće. Godine 1846. selo je imalo 86 kuća, a po popisu 1921. g. u selu je bilo 452 kuće sa 2619 stanovnika.

Selo je osnovano u Potoku, tu su bile prve kuće; i tu su se nastanili preci Gajića (Ignjatovića), koji su „prvi udarili kolac u selu.“ Došli su ovamo iz Crne Gore, još za vlade Turaka. Turke su često napadali i mnoga zla zadavali. Zbog toga ovi nisu rado prolazili kroz Golobok i žalili su se da im mnogo smetaju „ oni golih bokova“, jer su Gajići nosili „ srozane čakšire.“ Po ovome, vele, Gjići su nazvani Golobočanima, a po njima i selo (danas imaju razna prezimena), Gajići, Raškovići, Jozići, Ivanovići i Đurđevići.

Zatim ima doseljenika iz Crne Gore (Popovići ), pa iz Kačera (Šilopojci), zatim iz Osata (Paučinci-Nikolići), iz Guče u Dragačevu (Nikolići, Mijailovići, Milojevići, Erići i Pertrovići), od Vučitrna (Kosovo i Metohija) (Ivkovići, Živkovići) i t. d. Po poreklu se stanovništvo može grupisati : bilo je 17 porodica sa 182 kuće dinarskih doseljenika, 10 porodica sa 214 kuća kosovsko metohijskih doseljenika, 3 porodice sa 22 kuće šopskih doseljenika, 1 porodica sa 4 kuće doseljenika iz „preka“ (Vojvodine), 8 kuća doseljenika iz okoline i 2 kuće Roma (cigana) zaključno sa 1921. godinom. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]

Ovde se nalaze OŠ „Nikola Tesla” Golobok, Crkva Svetog Vaznesenja u Goloboku, Spomenik poginulima u Drugom svetskom ratu u Goloboku i Spomenik neznanim junacima u Goloboku.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Golobok živi 1921 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (40,3 kod muškaraca i 43,4 kod žena). U naselju ima 631 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,80.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 3.443
1953. 3.541
1961. 3.404
1971. 3.160
1981. 2.972
1991. 2.714 2.662
2002. 2.396 2.555
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[4]
Srbi
  
2.367 98,78%
Hrvati
  
6 0,25%
Makedonci
  
3 0,12%
Crnogorci
  
2 0,08%
Jugosloveni
  
2 0,08%
Slovenci
  
1 0,04%
nepoznato
  
7 0,29%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj. 19. (dr. B. M Drobnjaković: Smederevsko podunavlje i Jasenica) i iz «Letopisa» opštine sela Golobok
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Korišćena Literatura:[uredi | uredi izvor]

  • Korišćena Literatura:
  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.).

Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani

  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]