Gotovo zatvoren gotovo prednji nelabijalizovan samoglasnik
Appearance
Vidi još: IPA, Suglasnici
prednji | gotovo prednji | srednji | gotovo zadnji | zadnji | |
zatvoren | |||||
gotovo zatvoren | |||||
poluzatvoren | |||||
srednji | |||||
poluotvoren | |||||
gotovo otvoren | |||||
otvoren |
Kada se znakovi pojavljuju u parovima,
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.
Gotovo zatvoren gotovo prednji nelabijalizovan samoglasnik je samoglasnik, koji se koristi u nekim govornim jezicima. Simbol u Međunarodnoj fonetskoj azbuci koji predstavlja ovaj zvuk je ɪ, i odgovarajući X-SAMPA simbol je I.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]- Visina samoglasnika je gotovo zatvoren, što znači da je vrh jezika postavljen slično zatvorenom samoglasniku, ali malo manje ograničen.
- Mesto izgovora je gotovo prednji, što znači da je vrh jezika postavljen slično prednjim samoglasniku, ali malo nazad u ustima.
- Labijalizovanost samoglasnika je nelabijalizovan, što znači da su usne raširene.
Pojava
[uredi | uredi izvor]Jezik | Reč | IPA | Značenje | Napomene | |
---|---|---|---|---|---|
Holandski | ik | [ɪ̽k] | 'Ja' | Vidi holandsku fonologiju | |
Engleski | bit | [bɪt] | 'komadić' | Vidi englesku fonologiju | |
Francuski | kvebekni | petite | [pətsɪt] | 'mali' | Pojavljuje se samo u zatvorenim slogovima. Vidi kvebeknu francusku fonologiju |
Njemački | bitte | [ˈbɪtə] | 'molim' | Vidi njemačku fonologiju | |
Irski | duine | [dɪnʲə] | 'osoba' | Vidi irsku fonologiju | |
Mongolski[1] | ? | [xɪɾɘ̆] | 'padina' | ||
Nemačko-platski | winta | [vɪntə] | 'zima' (godišnje doba) | ||
Portugalski | Brazilian[2] | saque | [ˈsakɪ] | 'odstupanje' | Nenaglašen samoglasnik. Vidi portugalsku fonologiju |
Norveški | litt | [lɪt] | 'malkice' | Vidi norvešku fonologiju | |
Ruski[3] | дерево | [ˈdʲerʲɪvə] | 'drvo' | Pojavljuje se samo u nenaglašenim slogovima. Vidi rusku fonologiju | |
Škotski gelski | thig | [ɪk] | 'dođi' | ||
Sicilijanski | arrìriri | [arrɪriri] | 'smeh' | ||
Švedski | sill | [sɪl] (pomoć·info) | 'haringa' | Vidi švedsku fonologiju | |
Ukrajinski | кит | [kɪt] | 'kit' | Vidi ukrajinsku fonologiju | |
Vijetnamski | chị | [cɪi] | 'starija sestra' | Vidi vijetnamsku fonologiju |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Iivonen, Antti; Harnud, Huhe (2005), „Acoustical comparison of the monophthong systems in Finnish, Mongolian and Udmurt”, Journal of the International Phonetic Association, 35 (1): 62, 66—67, doi:10.1017/S002510030500191X
- ^ Barbosa, Plínio A.; Albano, Eleonora C. (2004), „Brazilian Portuguese”, Journal of the International Phonetic Association, 34 (2): 229, doi:10.1017/S0025100304001756
- ^ Jones, Daniel; Ward, Dennis (1969), The Phonetics of Russian, Cambridge University Press, str. 37