Pređi na sadržaj

Grčić

Koordinate: 44° 07′ 06″ S; 19° 33′ 13″ I / 44.118333° S; 19.553666° I / 44.118333; 19.553666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Grčić
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMačvanski
OpštinaLjubovija
Stanovništvo
 — 2011.Pad 257
Geografske karakteristike
Koordinate44° 07′ 06″ S; 19° 33′ 13″ I / 44.118333° S; 19.553666° I / 44.118333; 19.553666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina720 m
Grčić na karti Srbije
Grčić
Grčić
Grčić na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj15324
Pozivni broj031
Registarska oznakaLO

Grčić je naselje u Srbiji u opštini Ljubovija u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 257 stanovnika.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Grčić živi 270 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,2 godina (38,4 kod muškaraca i 46,8 kod žena). U naselju ima 104 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,21.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Poreklo stanovništva sela Grčić, opština Ljubovija. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji „Sokolska nahija“ Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Severno od Donjih Košalja, s obe strane reke Triješnjice do crkve, zatim samo levom stranom ove reke je ovo selo. Prema Košljanskim Stenama su visoke krečnjačke čuke: Tatašnica, Zastup, Točila i Trutinac. S ovih visova slazi. vilovita Rujnica, u čijem je gornjem delu glavni deo sela oko njenih izvora i potočića. Selo je vrlo strmo i nagnuto reci i zapadu. Oko izvora su čuke, kičeri ili obični ostenjci, i sve daje selu tip pravog brdskog naselja.

Oko sela su: od juga Jelašinac, Jelašina, Erić-Brdo, Grčki Grob, od istoka Kadrinjača, Trutinac, od severa V. i M. Grad, Stijene; Osojača i Ljubača su od zapada.

U selu su reke i potoci: Mala Rijeka, Erića Potok, Nemčevića Potok, Jezdinački Potok i Sajića Potok. U selu su izvori: Popova Voda, Hladna Voda, Česma u Nemčevićima i Česma kod crkve.

Brda se zovu: Rekljača, Zastup, Tatašnica, Čajina Pećina, Višesava, Grčko Brdo, Dolac, Stijena, Brezovac, Zastranjica, Rubež, Nemčevo Brdo, Erić-Brdo, Čadinje i Dumonja. U selu su reke i potoci: Mala Rijeka, Erića Potok, Nemčevića Potok, Jezdinački Potok i Sajića Potok. U selu su izvori: Popova Voda, Hladna Voda, Česma u Nemčevićima i Česma kod crkve.

Brda se zovu: Rekljača, Zastup, Tatašnica, Čajina Pećina, Višesava, Grčko Brdo, Dolac, Stijena, Brezovac, Zastranjica, Rubež, Nemčevo Brdo, Erić-Brdo, Čadinje i Dumonja.

Njive se zovu: Dolovi, Bare, Lokva, Rosulje, Tikva, Livade, Grkove Njive, Grčko Groblje i Jezdinac.

Selo je u pravim i povećim mahalama, koje su ili po trutinačkim zavalama, oko izvora, oko reke i u planini.

Male su: Sajići (Popovići), Rubeže s Kovačevićima, Nemčevići, Đorđevići, Zabrdo, Erići i Triješnjica.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 874
1953. 875
1961. 817
1971. 668
1981. 545
1991. 400 394
2002. 334 336
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
334 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]