Pređi na sadržaj

Drekavac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Za druge upotrebe, pogledajte stranicu Drekavac (višeznačna odrednica).

Drekavac je biće iz mitologije Južnih Slovena, koje je naročito zastupljeno u mitologiji Srba. Vjerovanje o postojanju ovog mitološkog bića je rašireno među stanovnicima u Srbiji (od Šumadije do Kosova), Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.[1][2]

Etimologija naziva

[uredi | uredi izvor]

Naziv ovog mitološkog bića dolazi od glagola drečati.[3] Riječ drekavac se u nekim krajevima koristi kao sinonim vezan za sove iz porodice pravih sova (lat. Strigidae).[4][5][6] U nekim krajevima se mogu pronaći i drugi nazivi za drekavca, kao što su: drek, drekalo,[4][5] ždrakavac, ždrekavac, zdrekavac, zrikavac,[7] krekavac i cviljek.

Opis drekavca

[uredi | uredi izvor]

Opis drekavca u mitologiji i narodnim predanjima

[uredi | uredi izvor]

U mitologiji i narodnim predanjima postoji nekoliko različiti opisa drekavca koji variraju od kraja do kraja:

  • Po jednom narodnom vjerovanju drekavac je biće slično vampiru,[2] koje je materijalna manifestacija duše umrlog čovjeka (po nekim pričama mladića) koji ne može da nađe svoj mir nakon smrti, pa izlazi noću iz svog groba i proganja one koji su mu zgrješili u životu. Takođe se u nekim krajevima vjeruje kako duše utopljenika, obješenih ljudi ili osoba koje su počinile samoubistvo mogu postati drekavci, kao i osobe koje nisu sahranjene po pravilima tradicije;
  • Po drugim predanjima drekavac je materijalna manifestacija duše umrlog, nekrštenog djeteta koje ne može da nađe svoj mir nakon smrti, pa izlazi noću iz svog groba i obilazi kuću svojih roditelja (Ovaj opis drekavca je veoma sličan opisu jauda, nava, nekrštenca, plakavca i svirca);[2]
  • Takođe, u nekim predanjima se spominje da je drekavac demonsko biće prekriveno dugim krznom po kome neprestano gazi i zbog toga dreči. Ovo biće ima sposobnost da mijenja svoj oblik;[1]
  • U južnoj i istočnoj Srbiji drekavac je opisivan kao biće slično psu koji hoda na dvije noge;
  • U okolini Maglaja se smatralo da su drekavci (tj. drekovi, kako ih ovdje nazivaju) duše poginulih vojnika koji nemaju mira na ovom svijetu zbog počinjenih grijeha i zato noću lutaju od groblja do groblja plašeći ljude svojom drekom;[1]
  • U okolini Kozarske Dubice se smatralo da je drekavac povampireni pokojnik koji noću izlazi iz svog groba, svijetli u mraku i da za sobom vuče bjeli ogrtač, tj. pokrov (Ovaj opis drekavca je veoma sličan opisu aveti);[1][8]
  • U okolini Arilja se smatralo da je drekavac (tj. drekalo, kako ga ovdje nazivaju) biće sa dugim nogama, dugim vratom i mačjom glavom;[1]
  • U Sredečkoj Župi se smatralo da je drekavac biće sa jednom nogom i očima koje svijetle kao lampa;[1][9]
  • Na prostoru Dragačeva i u okolini Prijepolja i Lešaka se smatralo da je drekavac (tj. drek, kako ga ovdje nazivaju) prikaza koja se noću pojavljivala u oblicima raznih životinja (npr. mačke, psa, ptice, šarenog ždrijebeta, itd.);[1][10]
  • U Gruži se smatralo da je drekavac čupavo biće s izduženim, prugastim tijelom vretenastog oblika i sa velikom glavom na tankom vratu, koje noću leti i dreči. Za ovo biće se smatralo da je to duša umrlog nekrštenog djeteta;[1]
  • U okolini Bajine Bašte se smatralo da je drekavac čovjekoliko biće sa kozjim nogama.[11]

Za drekavca se u predanjima spominje da se glasa zastrašujućim kricima (sličnim dječjem plaču, vučjem zavijanju, meketanju jarca, mijaukanju mačke ili kreštanju ptica)[2] sa kojima može da ogluvi osobu. Takođe se spominje da ima velike oštre nokte na prstima koji su slični kandžama. Drekavac se jako plaši dnevne svetlosti i pasa,[2] i jedino se može susresti noću dok se šeta po grobljima i šumama u periodu između ponoći i svitanja. Najčešće ga se može sresti u periodu tzv. "nekrštenih dana" (tj. u dane od pravoslavnog Božića do Bogojavljenja)[2] kad je najopasniji po ljude. Drekavac ne može biti uništen sve dok njegova duša ne nađe svoj mir. Drekavci prema narodnom vjerovanju naseljavaju jame, pećine, gore, šume, bare, rijeke i vrbake.[12]

Prema predanjima drekavac napada ljude koji se kasno u noći zateknu u blizini groblja ili šume tako što im on skoči na leđa, tjera ih da ga nose na leđima i da hodaju po cijelu noć svuda unaokolo sve dok se prvi pijetlovi ne oglase.[13][14] Ukoliko se žrtva ne pokori njegovim zahtjevima, drekavac je izgrebe i počupa svojim noktima. Kad se oglase prvi pijetlovi, drekavac svoju umornu i zbunjenu žrtvu odgurne pored puta ili šume, i ostavi je da ondje leži (Ovaj opis napada drekavca na ljude je veoma sličan opisu napada karakondžule). Takođe u nekim krajevima se vjeruje da drekavci znaju napadati ljude koji se kasno u noći zateknu u blizini vodenica, bara, rijeka ili vrbaka, i da ih tamo odvlače u virove gdje ih dave[12] (Ovaj opis napada drekavca na ljude je veoma sličan opisu napada vodenjaka).

U nekim krajevima se vjeruje kako je drekavac vjesnik loši događaja, i da je sama njegova pojava i dreka najavljuje smrt neke osobe (kad se pojavljuje u ljudskom obliku) ili stoke (kad se pojavljuje u životinjskom obliku), izbijanje rata, požara ili pojavu smrtonosnih i zaraznih bolesti kod ljudi i stoke. U nekim krajevima se pak vjeruje da ako sjena drekavaca padne na neku osobu, da će ta osoba oboljeti od neke neizlječive bolesti i umrijeti. Takođe se vjeruje da drekavac ima sposobnost da se pojavi u snovima[2] gdje proganja osobu koja ga sanja, a ponekad zna je i daviti u snu. Sa drekavcem su se nekada plašila mala djeca, no kasnije su tu ulogu u narodnim predanjima preuzeli babaroga i bauk.

Iako nema dokaza o postojanju drekavca, još uvijek postoje ljudi koji i dalje vjeruju u postojanje ovog mitološkog bića.[15][16][17][18][19]

Opis drekavca iz modernog doba

[uredi | uredi izvor]

Opisi drekavca koji su se pojavili u modernom dobu se umnogome razlukuju od opisa drekavca u južnoslovenskoj mitologiji i narodnim predanjima. Među opisima iz modernog doba su:

  • Opis u kome je nalik na zvijer koja sliči psu sa zmijolikom glavom, dugim očnjacima i dugim vratom, sa kožom bez dlake, i sa dugim zadnjim nogama koje sliče nogama kengura, sa kožicama između prstiju;[20]
  • Opis u kome je nalik na zvijer sličnu psu sa crnim ili sivim krznom;[21][22]
  • Opis u kome je nalik na veliku, čudnu pticu koja ispušta zastrašujuće krike i leti nečujno kroz vazduh. Ovo biće ima velike oči i okruglu glavu sa licem koje je slično dječjem sa malim, širokim nosom;
  • Opis u kome je nalik na biće koje ima dugo tjelo slično mački i dugi rep kao u vjeverice, a na glavi ima šare slične šarama na licu medvjeda pande;[23]
  • Opis u kome je nalik na biće koje ima oštre kandže na prednjim nogama, i izgleda kao mješavina vjeverice i lemura vrste Aj-aj.

Hronologija susreta sa ovim bićem i viđenja

[uredi | uredi izvor]
mjesta u Srbiji na kojima se navodno pojavljivao drekavac
mjesta u BiH i Hrvatskoj na kojima se navodno pojavljivao drekavac
  • 9. decembra 1992. godine u medijima se navodi kako su seljani iz mjesta Krvavica kod Kruševca ubili i zakopali ostatke nepoznate životinje koja se pojavila u njihovom kraju. Prema njihovim mišljenju radilo se o zdrekavcu (tj. drekavcu). Ta životinja je bila duga oko 80 cm, prekrivena sa ljigavom kožom bez dlake. Imala je zmijoliku glavu sa oštrim zubima, dugim očnjacima, dugi vrat, duge zadnje noge slične nogama kod kengura i kožice između prstiju;[20][24][25]
  • Krajem 1990-ih godina u medijima se govorilo o tome kako se drekavac pojavio na obalama Srebrnog jezera u blizini Velikog Gradišta, i da tamo napada i plaši ljude;[26]
  • 20. oktobra 2003. godine u novinama "Glas javnost" je objavljen članak u kom se navodi kako je u Tometinom Polju, mjestu ispod Divčibara, nepoznata zvijer slična psu (za koju neki mještani sumnjaju da se radi o drekavcu) u periodu od dvije i po godine zaklala više od 200 ovaca. Takođe se navodi kako su se u tom kraju noću čuli nepoznati zastrašujući krici;[21]
  • 17. maja 2008. godine u novinama "Vesti" je objavljen članak u kom se navodi kako je u mjestu Salaš Noćajski, u blizini Sremske Mitrovice, nepoznata zvijer u periodu od dva mjeseca zaklala više od 60 ovaca i koza, kao i više od 100 kokošaka i druge peradi;[27]
  • 6. decembra 2009. godine u novinama "Pres" je objavljen članak u kom se navodi kako se drekavci pojavili u mjestu Burovo kod Lazarevca. Prema opisu svjedoka ova mala i bučna bića imaju dugo tijelo slično mački i dugi rep kao u vjeverice, a na glavi imaju šare slične šarama na licu medvjeda pande;[23]
  • 28. marta 2010. godine novine "Vesti" su objavile članak u kom se navodi kako su seljani iz Poljanica kod Vranja ubili nepoznatu zvijer tešku, kako se navodno tvrdi 70 kilogram, za koju neki sumljaju da se radi o drekavcu. Takođe se navodi da je ova zvijer napadala i ubijala stoku;[28]
  • 13. maja 2011. godine u emisiji "Eksploziv" (na programu "TV Prve") je objavljen prilog u kom se navodi kako se u selu Svojnovo kod Paraćina noću čuju jezivi krici za koje neki mještani vjeruju da ih stvara drekavac. Takođe se navodi da su neki mještani u toku noću vidjeli neku nepoznatu veliku pticu;[29]
  • 5. oktobra 2011. godine u "Nezavisnim novinama" je objavljen članak u kom se navodi kako se u okolini Drvara noću čuju jezivi krici za koje neki mještani vjeruju da ih stvara drekavac. Takođe se navodi da je u okolici viđeno nepoznato biće prekriveno crnim krznom, i da je jedan lokalni policajac navodno pucao u neku nepoznatu životinju;[30]
  • 5. septembra 2012. godine u novinama "Kurir" je objavljen članak u kom se navodi kako je u blizini mjesta Polača kod Knina pronađena raspadnuta prednja noga nepoznate životinje, koja je navodno sličila ljudskoj ruci prekrivenoj sa tamnom dlakom. Prema mišljenju nekih ljudi radilo se o ruci od drekavca;[31]
  • 30. septembra 2013. godine u novinama "Dnevni avaz" je objavljen članak u kom se navodi kako se u zaseoku Kantari, u selu Gornja Dragotinja kod Prijedora, noću čuju jezivi krici za koje neki mještani vjeruju da ih stvara drekavac;[32]
  • 27. marta 2014. godine u novinama "24 sata" je objavljen članak u kom se navodi kako se u mjestu Crnča kod Dervente, noću čuju jezivi krici za koje neki mještani vjeruju da ih stvara drekavac. Takođe se navodi da su neki mještani noću vidjeli neko nepoznato biće koje se kretalo na četiri noge;[33]
  • 23. marta 2015. godine u novinama "Alo" je objavljen članak u kom se navodi kako se u mjestu Korićani kod Kragujevca, noću čuju jezivi krici za koje neki mještani vjeruju da ih stvara drekavac. Takođe se navodi da su neki mještani vidjeli neko nepoznato biće;[34]
  • 16. oktobra 2015. godine u novinama "Kurir" je objavljen članak u kom se navodi kako je u šumi na padini planine Kukavice kod Leskovca, nepoznata zvijer napala i ozlijedila dvoje ljudi. Takođe se navodi da je ta životinja ispuštala čudne krike;[35]
  • 9. marta 2017. godine u novinama "Večernje novosti" je objavljen članak u kom se navodi kako je u selima Maglajani, Mrčevci i Petoševci u blizini Laktaša nepoznata zvijer, za koju mještani sumnjaju da se radi o drekavcu, zaklala nekoliko ovaca. Takođe se navodi da je ta zvijer provalila u jedan golubinjak u kom je ubila nekoliko golubova;[36]
  • 8. maja 2018. godine u emisiji "Eksploziv" (na programu "TV Prve") je objavljen prilog u kom se navodi kako se u selu Vranovac kod Jagodine noću čuju jezivi krici za koje neki mještani vjeruju da ih stvara drekavac. Takođe se navodi da su neki mještani vidjeli neku nepoznatu životinju;[37]
  • 20. septembra 2018. godine u novinama "Informer" je objavljen članak u kom se navodi kako je u okolini mjesta Debeljača pojavila nepoznata siva zvijer slična psu, za koju neki mještani sumnjaju da se radi o drekavcu. Takođe, uslikane su dvije fotografije na kojima se jasno vidi ova nepoznata zvijer;[22]

Moguće objašnjenje ovog kriptida/mitološkog bića

[uredi | uredi izvor]
Ilustracija.
  rasprostranjenost evropskog šakala
  rasprostranjenost evropskog vuka
  preklapanje teritorija
Ilustracija.
rasprostranjenosti običnog risa
Ilustracija.
rasprostranjenosti mrkog tvora

Drekavac je mitska izmišljotina iz zabiti ... Sve je to tipično za male zabačene sredine koje su prošarane višedesetljetnim tradicijama - pričama o mitskim bićima koje oživljavaju svako toliko vremena ... Svaki kraj ima svoje legende ili čudnovatu životinju karakterističnu za svoje područje. Ako se radi o dugovječnom mitu, svako malo će se pojaviti netko tko će ga osvježiti. Također, priče o zvijerima mogu krenuti spontano. Netko vidi neku čudni životinju i onda krenu priče.

— Drago Plečko (hrvatski alternativac i istraživač rubnih naučnih disciplina), o drekavcu u svom intervju iz 2011. godine za "Dnevno.hr"[38]

Postoji nekoliko mogući objašnjenja ovog mitološkog bića:

  1. Što se tiče slučajeva u kojima pojedinci navode da ih je navodno drekavac napadao i davio u snu, radi se o halucinacijama vezanim za fenomen paralize sna;
  2. Što se tiče slučajeva gdje su ljudi čuli ljima nepoznate zvukove u toku noći, moguće objašnjenje su krici koje ispuštaju poznate životinjske vrste koje su aktivne noću, kao na primjer: riđa lisica, evropski šakal, obični ris, kukuvija i bukavac;[39]
  3. Što se tiče slučajeva u kojima pojedinci vidjeli drekavca ili opisali svoj susret sa ljim, moguće objašnjenja su:
    1. U slučajevima gdje je opisan kao životinja slična psu, moguće je da su to: crvena lisica, sivi vuk ili evropski šakal;[21][22], kao i psi lutalice;[21]
    2. U slučaju iz sela Svojnovo, moguće objašnjenje su vrste sova koje nastanjuju područje Balkana, od kojih je najbliža ovom opisu kukuvija;
    3. U slučaju iz mjesta Burovo, moguće objašnjenje je mrki tvor ili šumski puh;
    4. U slučaju raspadnutih ostataka nepoznate životinje pronađenog u mjestu Krvavica, radilo se o ostacima crvene lisice;[40]
    5. Takođe, u pojedine slučajevima se radi i o događaji kojima je uzrok ljudski faktor. Moguće je da se radi o prevarama sa kojima su se pojedinci pokušavali našaliti sa drugima i/ili ih preplašiti[41], kao i to da se radi i o izmišljenim pričama od strane medija;
  4. Što se tiče slučajeva u kojima se navodi da je drekavac napadao i ubijao stoku, moguće objašnjenje je to da se radilo o napadima koje su mogli učiniti psi lutalice ili neki od poznati evropski predatora, kao što su: crvena lisica, evropski šakal, obični ris ili sivi vuk.[21]
  • glasanje evropske crvene lisice (primjer br. 1)
  • glasanje evropske crvene lisice (primjer br. 2)
  • zavijanje evropskog šakala
  • glasanja kukuvije
  • glasanja bukavca nebogleda
riđa lisica
riđa lisica
lobanja riđe lisice
kostur riđe lisice
bukavac nebogled
evropski šakal
obični ris
sivi vuk
mrki tvor
kukuvija drijemalica
kukuvija drijemalica u letu

U popularnoj kulturi

[uredi | uredi izvor]

U književnosti

[uredi | uredi izvor]

Tu se, kažu, krije strašno čudovište drekavac, koje za kišovitih noći svojom prodornom drekom ispunjava čitav kraj.

— Branko Ćopić, "Orlovi rano lete"[42]

U muzici

[uredi | uredi izvor]
  • Srpski rok-metal bend Horor Piknik je objavio 2013. godine pjesmu pod imenom "Drekavac".
  • Takođe muzički sastav S. A. R. S. je u sklopu svog albuma "Ikone pop kulture" (iz 2014. godine) objavio pjesmu pod imenom "Drekavac".

U filmovima i serijama

[uredi | uredi izvor]

U domaćim kinematografiji

[uredi | uredi izvor]

U domaćim kinematografiji sa prostora bivše Jugoslavije, drekavac se spominje u sljedećim filmovima i serijama:

U stranoj kinematografiji

[uredi | uredi izvor]

U japanskoj anime seriji "Lord Marksman and Vanadis" (jap. 魔弾の王と戦姫 | Madan no Ō to Vanadīsu), baziranoj na istoimenom manga romanu japanskog autora Tsukasa Kavagučija, se pojavljuje lik po imeni Drekavac (jap. ドレカヴァク |Dorekavaku), koji je u ovoj seriji jedan od glavnih antagonista. U seriji je prikazan kao besmrtni demon prerušen u niskog starca sa deformisanim licem, obučenog u bijele halje sa bijelim plaštom.

U društvenim igrama i u video-igrama

[uredi | uredi izvor]

U društvenim igrama

[uredi | uredi izvor]
  • U srpskoj kartaškoj igri "Izvori magije" postoji oko dvadesetak različitih karata na kojima se pojavljuje drekavac[12].
  • U "Dissension" setu strateške kartaške igre "Magic: The Gathering", postoji karta na kojoj se pojavljuje drekavac u vidu čudnovate zvjeri[48].
  • Takođe drekavac se pojavljuje u društvenoj igri "Pathfinder Roleplaying Game" u vidu unakažene zvijeri koja je sposobna da se pretvori u oblak magle[49].

U video-igrama

[uredi | uredi izvor]
  • Izgled i ponašanje čudovišta Bočlinga, iz video-igre "Witcher 3", je jednim djelom bazirano na drekavcu;
  • U video-igri "Diablo 3" drekavac se pojavljuje u vidu velike raspadnute životinje sa žutom aurom, koja predvodi grupu čudovišnih životinja;
  • U video-igri "Devil May Cry" drekavac se pojavljuje u vidu moćnog, brzog, čovjekolikog demona sa jarko-crvenom maskom na licu, koji je naoružan sa mačevima i ima sposobnost da se teleportira;
  • U video-igri "EVE Online" drekavac je naziv za tip svemirski brodova[50];
  • Drekavac se takođe pojavljuje u video-igri "Final Fantasy XI".

Ostalo

[uredi | uredi izvor]
  • Drekavac se spominje u istoimenoj dramskoj predstavi autorke i scenaristkinje Maje Todorović, i u režiji Milene Pavlović[51]
  • Na takmičenju za najljepšu poštansku markicu Evrope u 2022. godini, JR "Pošte Srbije" je poslala markicu u vrijednosti od 85 dinara sa likom drekavca oslikanom na njoj.[52]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b v g d đ e ž Svetlana M. Tolstoj; Ljubinko Radenković (2001). „Drekavac”. Slovenska mitologija: enciklopedijski rečnik. Beograd: Zepter Book World. str. 165. ISBN 978-86-7494-025-9. 
  2. ^ a b v g d đ e Špiro Kulišić; Petar Ž. Petrović; Nikola Pantelić (1970). „Drekavac”. Srpski mitološki rečnik. Beograd: Nolit. str. 120. 
  3. ^ Pavle Levi (2007). Disintegration in frames: aesthetics and ideology in the Yugoslav and post-Yugoslav cinema. Stanford, California: Stanford University Press. str. 181. ISBN 978-0-8047-5368-5. 
  4. ^ a b Miroslav Hirc (1947). Rječnik narodnih zoologičkih naziva, knjiga druga: Ptice (Aves) (1938—1947.). Zagreb: JAZU. 
  5. ^ a b Dejan Miloradov; Slobodan Puzović; Vasa Pavković; Javor Rašajsk. Ornitološki rečnik - Imena ptica. Novi Sad: Matica srpska. 
  6. ^ Vujasinović. „Bukovački riječnik”. Arhivirano iz originala 11. 10. 2016. g. Pristupljeno 21. 10. 2017. 
  7. ^ „Stara narodna verovanja, vračanja i druga praznoverja - 2. deo”. Arhivirano iz originala 16. 11. 2017. g. Pristupljeno 15. 11. 2017. 
  8. ^ Nožinić D. (1990). Etnografska građa - rukopis. Strigova, Bosanska Dubica. 
  9. ^ Pavlović M. (1939). Govor Sretečke župe. Beograd. 
  10. ^ Blagojević H. (1995). Iz narodne mitologije Prijepoljskog kraja, Mileševski zapisi - godišnjak 1. Prijepolje. 
  11. ^ dr Nikola Pantelić (1984). Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu (knj. 48). Beograd. 
  12. ^ a b v „Drekavac iz vira”. Izvori magije. 
  13. ^ Milenko S. Filipović. Život i običaji narodni u Visočkoj nahiji. str. 214. 
  14. ^ Slobodan Zečević (1978). Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu (knj. 42). Beograd. 
  15. ^ „Paganski običaji žive: Evropske Babaroge, Drekavci i Kurenti”. "N1info.com". Arhivirano iz originala 30. 10. 2017. g. Pristupljeno 29. 10. 2017. 
  16. ^ „Ljudi i vreme”. Arhivirano iz originala 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 13. 06. 2017. 
  17. ^ „Priča o drekavcima”. "Svetosavlje.org". 
  18. ^ „SRPSKA ČUDOVIŠTA: Legenda o drekavcima koji napadaju ljude kasno noću”. "Nadlanu.com". 
  19. ^ „Ko na potok dođe posle ponoći, njega drekavci jure”. "Telegraf.com". 
  20. ^ a b „Gimnastika na poledici”. Nezavisna Svetlost. broj: #216. 1999. Arhivirano iz originala 9. 4. 2008. g. Pristupljeno 16. 2. 2017. 
  21. ^ a b v g d „I drekavac sumnjiv”. Glas Javnosti. 20. 10. 2003. Arhivirano iz originala 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 16. 02. 2017. 
  22. ^ a b v „REŠENA MISTERIJA IZ DEBELJAČE! Ovo nije drekavac, a nije ni čupakabra, nego...”. Informer. 24. 9. 2018. Arhivirano iz originala 26. 09. 2018. g. Pristupljeno 25. 09. 2018. 
  23. ^ a b „Drekavci su među nama!”. Press. 6. 12. 2009. Arhivirano iz originala 15. 11. 2017. g. Pristupljeno 7. 11. 2017. 
  24. ^ „DREKAVAC KAO VIDOVNJAK”. Vesti. 16. 5. 2009. 
  25. ^ „Exploziv - Drekavac”. TV Prva. 26. 10. 2023. 
  26. ^ „"Čudovište" iz Srebrnog jezera”. Glas Javnosti. 13. 8. 2000. Arhivirano iz originala 16. 11. 2017. g. Pristupljeno 15. 11. 2017. 
  27. ^ „HOROR NA SALAŠU”. Vesti. 17. 5. 2008. 
  28. ^ „Kod Vranja ubijena nepoznata zver”. Vesti. 28. 3. 2010. 
  29. ^ „Exploziv - Drekavac u Svojnovu”. TV Prva. 13. 5. 2011. 
  30. ^ „Mještani sela Drvar se navikli na neobičnu zvijer: Drekavac se približio kućama”. Nezavisne novine. 5. 10. 2011. 
  31. ^ „Drekavac isprepadao Hrvate”. Kurir. 5. 9. 2012. 
  32. ^ „Drekavac u selu kod Prijedora?”. Mondo.rs. 30. 9. 2013. Arhivirano iz originala 14. 07. 2018. g. Pristupljeno 29. 10. 2017. 
  33. ^ „Drekavac na granici: Strašni krikovi odzvanjaju selom...”. 24 sata. 27. 3. 2014. 
  34. ^ „U naselju Korićani kod Kragujevca nepoznati „fantom“ seje strah”. Alo. 23. 3. 2015. Arhivirano iz originala 14. 07. 2018. g. Pristupljeno 29. 10. 2017. 
  35. ^ „ŠTA SE KRIJE U ŠUMI NA KUKAVICI: Napalo nas je čudovište, umalo nas je rastrglo!”. Kurir. 16. 10. 2015. 
  36. ^ „POTRAGA ZA ZVERI: "Drekavac" davi ovce i golubove”. Večernje novosti. 12. 3. 2017. 
  37. ^ „Exploziv 8. maja otkriva da li je istina da se drekavac ponovo pojavio?”. TV Prva. 8. 5. 2018. Arhivirano iz originala 24. 12. 2018. g. Pristupljeno 12. 05. 2018. 
  38. ^ Rajković, Petra. „Priča koja ne drži vodu”. "Dnevno.hr". 
  39. ^ a b Ćopić, Branko. „Hrabri Mita i drekavac iz rita”. U svijetu medvjeda i leptirova. 
  40. ^ „Naivni najviše veruju”. "Večernje novosti". 
  41. ^ „Kragujevčani uhvatili drekavca, koji ih je terorisao”. "Telegraf.rs". 
  42. ^ a b Ćopić, Branko. „Prvo poglavlje”. Orlovi rano lete. 
  43. ^ Jovanović, Danijel. „Iza kapije”. 
  44. ^ Ristović, M. „Ninoslav Mitrović: Drekavac predstavlja naš mentalitet”. Arhivirano iz originala 3. 1. 2018. g. Pristupljeno 2. 1. 2018. 
  45. ^ Vranković, Frana Marija. „Drekavac: Fantastična komorna rock opera s elementima horora”. Arhivirano iz originala 07. 11. 2017. g. Pristupljeno 06. 11. 2017. 
  46. ^ "DOBRO JUTRO, KOMŠIJA 8" (sa zvaničnog Youtube kanala)
  47. ^ "DOBRO JUTRO, KOMŠIJA" - EPIZODA 15 (sa zvaničnog Youtube kanala)
  48. ^ „Dissension Sortable Spoiler”. Wizards of the Coast. 
  49. ^ Jacobs, James (2010). Stolen Land. Paizo Publishing, LLC. str. 77—78. ISBN 978-1-60125-229-6. 
  50. ^ „NEW EDEN STORE - TRIGLAVIAN BLACKFIRE STEEL SKINS NOW AVAILABLE!”. "www.eveonline.com". 
  51. ^ „Predstava „Drekavac“”. 
  52. ^ Post of Serbia - "Voting for the most beautiful European postage stamp started"

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (1899). Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, treći dio. Sarajevo: Državna štamparija. 
  • Udruženje folklora u Beču (1900). Österreichische Zeitschrift für Volkskunde, Volume 6. Beč. 
  • Pavlović M. (1939). Govor Sretečke župe. Beograd. 
  • Milenko S. Filipović (1949). Život i običaji narodni u Visočkoj nahiji. Beograd. 
  • Srpska akademija nauka i umetnosti (1952). Srpski etnografski zbornik (65—66). Akademija. 
  • Tihomir R. Đorđević (1953). Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju: Vampir i druga bića u našem narodnom verovanju i predanju. Naučna knjiga. 
  • Ivandić Lj. A. (1965). Pučko praznovjerje. 
  • Špiro Kulišić; Petar Ž. Petrović; Nikola Pantelić (1970). Srpski mitološki rečnik. Beograd: Nolit. 
  • Slobodan Zečević (1978). Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu (knj. 42). Beograd. 
  • Knežević M. B. (1981). Prela na mesecu - Novi zapisi narodnih umotvorina. Beograd. 
  • Nikola Pantelić (1984). Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu (knj. 48). Beograd. 
  • Rastko Ćirić (1986). Priručnik za odbranu i zaštitu od ala i bauka. Beograd: MAH. 
  • Nožinić D. (1990). Etnografska građa - rukopis. Strigova, Bosanska Dubica. 
  • Blagojević H. (1995). Iz narodne mitologije Prijepoljskog kraja, Mileševski zapisi - godišnjak 1. Prijepolje. 
  • Svetlana M. Tolstoj; Ljubinko Radenković (2001). Slovenska mitologija: enciklopedijski rečnik. Beograd: Zepter Book World. ISBN 978-86-7494-025-9. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
Potražite drekavac u Vikirečniku, slobodnom rečniku.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Дрекавац&oldid=28471407”