Dugo Selo
Dugo Selo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Zagrebačka |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 10.494 |
Aglomeracija (2011.) | 17.531 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 48′ 21″ S; 16° 14′ 16″ I / 45.80594513336164° S; 16.237824989009727° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Nenad Panian |
Poštanski broj | 10370 |
Pozivni broj | +385 1 |
Registarska oznaka | ZG |
Veb-sajt | |
www.dugoselo.hr |
Dugo Selo je grad u Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji. Prema prvim rezultatima popisa iz 2011. u gradu je živelo 17.531 stanovnika, a u samom naselju je živelo 10.494 stanovnika.[1]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Dugo Selo, koji se prostire na 51 kvadratnom kilometru čini niz naselja smeštenih u podnožju Martin Brega (visine 205 m), 20 kilometra istočno od Zagreba. Nalazi se u Zagrebačkoj Županiji. Po popisu iz 2001. godine u gradu je živelo 14.300 stanovnika. Tada je gradonačelnik bio Boris Mahač
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Grad Dugo Selo[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]
Nacionalnost[2] | 2001. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | 1953. | 1948. | 1931. | 1921. | 1910. | 1900. | 1890. | 1880. | 1869. | 1857. |
br. stanovnika | 14.300 | 9.969 | 8.192 | 6.219 | 5.096 | 4.296 | 4.088 | 4.220 | 4.055 | 4.294 | 3.694 | 3.060 | 2.423 | 2.271 | 2.094 |
- napomene:
Nastao iz stare opštine Dugo Selo.
Dugo Selo (naseljeno mesto)[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]
Nacionalnost[2] | 2001. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | 1953. | 1948. | 1931. | 1921. | 1910. | 1900. | 1890. | 1880. | 1869. | 1857. |
br. stanovnika | 8.880 | 6.508 | 5.471 | 3.848 | 2.830 | 2.074 | 1.813 | 1.814 | 1.642 | 1.714 | 1.409 | 1.060 | 752 | 679 | 603 |
- napomene:
Sadrži podatke za bivše naselje Šaškovec koje je od 1857. do 1900. bilo odvojeno iskazano.
Popis 1991.[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Dugo Selo je imalo 6.508 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Istorija i ekonomija[uredi | uredi izvor]
Dugo Selo se razvijalo vekovima uz raskrsnicu železničkih pruga Zagreb — Koprivnica i Zagreb — Slavonski Brod.
Od početka ovog veka većina ljudi ovog kraja bavi se poljoprivrednom proizvodnjom. Osim ratarstva, danas je posebno razvijeno vinogradarstvo i voćarstvo na padinama Martin Brega. No, na samom početku veka razvijaju se i industrijske djelatnosti. Tada su izgrađeni pogoni za proizvodnju cigle, drvne građe, pekarskih proizvoda, a kasnije i za proizvodnju metala..
Od proizvođačkih delatnosti najrazvijenija je proizvodnja pekarskih proizvoda, i individualna poljoprivredna proizvodnja.
Kultura[uredi | uredi izvor]
KUD «Preporod» je središnja kulturna ustanova Dugog sela. Nastalo jr 1907. godine kao Crkveno pevačko društvo, danas se sastoji od folklorne i tamburaške sekcije, ženske vokalne grupe «Koledarice» i glumačke grupe.
Tradicionalne «Dugoselske jeseni» održavaju se uoči 11. novembra – na Martinje kad se obeležava i Dan grada Dugog Sela.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011.”. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Arhivirano iz originala 01. 06. 2012. g. Pristupljeno 28. 8. 2012.
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.
- CD-rom: „Naselja i stanovništvo RH od 1857—2001. godine“, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.